U Europi se u zadnje vrijeme pojavljuje sve veći broj lovaca otvoreno koketira s lovom na velike udaljenosti. Do nedavno smo takvu vrstu lova mogli pratiti samo preko interneta (razni forumi, videosnimke na YouTube kanalima i sl.), a autori tih uradaka su uglavnom dolazili s druge strane »bare«. Danas se taj trend mijenja i kao i kod većine ostalih aktivnosti i trend lova na velike udaljenosti nam dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država. To se može opaziti ponajprije u ponudi oružja i streljačke optike na tržištu, a u zadnje vrijeme možemo primijetiti kako i europski lovci na dugo i široko raspravljaju o toj tematici, pogotovo na internetu. Ljubitelja streljaštva na velike udaljenosti ima već i kod nas mnogo, a od nedavno se je ta strast počela povezivati i s lovom.
U europskom prostoru je u smislu popularizacije lova na velike udaljenosti utabao put Thomas Haugland i doveo ga na zavidljiv nivo. Sve novosti i aktualne događaje povezane s njim možete pratiti na www.thlr.no, YouTube kanalu i blogovima. Kako je lov na velike udaljenosti Thomas Haugland približio Europljanima, tako Tomaž Ražman to isto čini u Sloveniji. U svojim uradcima u engleskom jeziku komunicira s pratiteljima iz cijele Europe (www.eu-lrh.com).
Velika udaljenost je naravno potpuno relativan pojam. Za prosječnog lovca velike udaljenosti započinju (predviđam) kod približno 200 metara, iako je to uobičajena pucačka udaljenost za svakoga tko je naučen loviti u planinama i u praksi ispaljuje hitce i preko 300 metara. Ako o lovu na velike udaljenosti budete čitali na američkim forumima, vidjet ćete da se o njima najčešće počinje govoriti na udaljenostima od oko 600 jardi (što je nešto manje od 550 metara). No imajte na umu da u glavnom govore o velikim udaljenostima za streljaštvo (»long range shooting«), kod lova (»long range hunting«) su velike udaljenosti ipak nešto kraće. Kada govorimo o lovu na velike udaljenosti, to su najčešće udaljenosti između 300 i 600 metara, a takve udaljenosti zahtijevaju i drukčiju opremu od one koju zahtjeva streljaštvo na velike udaljenosti. Za lov na velike udaljenosti se najčešće upotrebljava oružje i optika koji uobičajeno nisu prvi izbor kod streljaštva na velike udaljenosti. Najveća razlika je u kalibrima i izboru metaka. Vjerujem da je većina svakidašnjih lovačkih pušaka i streljačke optike u rukama lovaca sposobna preciznih i pouzdanih hitaca sve tamo do 300 metara, ali za veće udaljenosti ipak u većini slučajeva treba korigirati našu opremu. Posebno kod lova gdje je precizan i pouzdan hitac ključan da divljači ne bi prouzročili nepotrebnu bol i patnju. Mnogo jednostavnije je promašiti ili okrznuti metu nego živo biće. Zbog popularizacije lova na velike udaljenosti i posljedično većeg broja kupaca lovačke opreme za lov na velike udaljenosti, proizvođači oružja i streljačke opreme pažljivo prate taj trend. Rezultati su vidljivi i u tome da se za takav lov postepeno smanjuje vojnička oprema jer proizvođači lovačke opreme nude sve više lovačke opreme s usporedivo dobrim svojstvima i sposobnostima te tako prate trend. Izrazit primjer je prodaja streljačke optike: lovci smanjuju upotrebu vojničkih i taktičkih optičkih ciljnika jer je na tržištu sve bolji izbor lovačke streljačke optike koja je primjerena za sve uvjete lova na velike udaljenosti.
Ako smo izabrali pušku i optički ciljnik te smo za oba dijela opreme uvjereni da su sposobna za precizne hitce na velikim udaljenostima, ostaje nam još izbor laserskog daljinomjera koji je za tu vrstu lova nužan. Predlažem daljinomjer koji ima ugrađen i inklinometar (mjerač nagiba) jer će nam u realnom vremenu uz stvarnu udaljenost prikazivati i horizontalnu dužinu do cilja, što je u lovu u planinama jako korisno. Ne smijemo naravno zaboraviti na spektiv jer ćemo bez njega prilikom ciljanja na divljač imati velike poteškoće. Mislim da je to uz još jedan ruksak za naslon puške i više nego dovoljno opreme za lov do 300 metara. Ako namjeravamo loviti na veće udaljenosti, preporučljivo je upotrebljavati i mjerač vjetra i aplikaciju ili tablicu za izračun pada metka kod određenih udaljenosti (nešto od te opreme je nepotrebno ako smo prethodno izabrali dovoljno sofisticiran optički ciljnik, kao što je npr. Swarovski dS), stativ na dvije nožice (bipod), barometar ili nešto drugo. Spomenuli smo da smo pušku prethodno već izabrali, ali preskočili smo bitan dio kod upotrebe oružja – koji kalibar i metke izabrati za tu vrstu lova?
KALIBRI
Slažem se da su kalibri, kao na primjer 6,5×47 Lapua, odlični za gađanje na velike udaljenosti, ali su potpuno neprimjerni za lov na male udaljenosti. Kod lova je iznimno važno da smo izabrali dovoljno snažan kalibar koji će na izabranoj udaljenosti prilikom pogotka uspjeti na divljač prenijeti bar toliko (ako je više od toga, još i bolje) energije koliko je za usmrćenje nekih vrsta divljači potrebno kod kraćih udaljenosti. Primjer: .308 Winchester je odličan kalibar koji će na 200 metara na jelena još uvijek prenijeti dovoljnu količinu energije potrebne za pad u vatri i u većini primjera odgovara zakonskim zahtjevima na spomenutoj udaljenosti, ali će nas nažalost pustiti na cjedilu kod 600 metara kada za jelena jednostavno neće biti dovoljan. Kod takve udaljenosti ćemo se radije odlučiti za snažniji .300 Winchester Magnum (koji je istog promjera, ali s moćnijim punjenjem), iako je izabrani metak u oba primjera možda i jednak. Uzmimo u obzir ograničenja, preporuke i tablice s podacima o brzini i energiji naboja, ali ponajprije ostanimo na sigurnom i odlučimo se u korist divljači.
Popularni kalibri koji se upotrebljavaju kod lova na velike udaljenosti samo rijetko prelaze promjer od sedam milimetara (s iznimkom kalibra .30: .300 Win Mag, .300 RUM, .300 Norma Magnum i sl.), a najlogičniji i svakidašnji izbor su sljedeći kalibri: 6,5×65 (R), 6,5×68, .270 Win, 7 mm Rem Mag i slični. Ako uključimo još i obje kratke magnum inačice (.270 WSM in .300 WSM), otprilike smo obuhvatili sve važne kalibre iz predstavljenog asortimana. Iznimka po promjeru metka je kalibar .338 Lapua Magnum koji je trenutno i najomiljeniji kalibar za lov na velike udaljenosti zbog svojeg dugog efektivnog dometa i dovoljne količine energije na velikim udaljenostima. Taj kalibar nudi naravno bitno veću učinkovitost i dalji domet od prije navedenih, u Sloveniji raširenijih univerzalnih kalibara (6,5 mm, 7 mm,…). Po popularnosti mu se polako približava kalibar .300 Norma Magnum, za čiju popularizaciju je najviše napravio baš Thomas Haugland. Što je zajedničko nabrojenim kalibrima? Ponajprije ravna putanja leta i relativno visoka početna brzina koja ne jenjava tako lako, nego ostaje u zavidnim vrijednostima i kod većih udaljenosti.
Kod izbora kalibra imajmo u mislima i dostupnost i cijene streljiva. Postoje naime i drugi egzotični kalibri koji su za takav lov isto tako primjereni, ali je kod nas skoro nemoguće naći odgovarajuće streljivo. Ako ga i uspijemo naći, najčešće smo ograničeni s izborom metaka.
METCI
Spomenuli ravnu putanju leta, a za nju je kod metaka osim promjera i visoke početne brzine ključna karakteristika i balistički koeficijent. Što je koeficijent veći, to je manji otpor metka u letu i dalje će metak održati potrebnu brzinu. Kalibri 6,5 mm i 7 mm su također znani po visokim balističkim koeficijentima metaka koji se za te kalibre upotrebljavaju (dugi i tanki metci, te dobro uravnoteženi).
Imajmo na umu da se metak na 100 metara prilikom pogotka ponaša potpuno drugačije nego na udaljenosti od 300 ili više metara, kada je brzina prilikom pogotka u trup divljači bitno niža. Većina jačih metaka na takvoj udaljenosti jednostavno ne doseže dovoljnu brzinu da bi se mogla u potpunosti deformirati, što od nje u lovu očekujemo zbog lovački pravednog (drugim riječima, instantnog) usmrćenja divljači. Uzmimo u obzir i činjenicu da balistički koeficijent metka na velikim udaljenostima nije zanemariv podatak jer želimo ravnu putanju leta metka i očuvanje zadovoljive brzine s izabrane pucačke udaljenosti. Za ilustraciju mogu dati primjer s poteškoćama s tvrdim metkom za upotrebu na većim udaljenostima na popularnom monolitnom metku RWS HIT koji za potpunu i učinkovitu deformaciju treba minimalnu brzinu prilikom pogotka od čak 700 m/s. Ako pogledamo u tablicu streljiva za spomenuti metak, vidjet ćemo da pri većini kalibara (osim nekoliko svijetlih iznimaka) na udaljenosti od 300 metara tu brzinu jako teško možemo doseći. To je također razlog da neki proizvođači proizvode metka koji su namijenjeni za lov na veće udaljenosti (Barnes LRX, Nosler AccuBond LR, Hornady ELD-X,…). Njihove odlike se vide u preciznosti izrade (malim tolerancijama u proizvodnji), dosezanju veće preciznosti kod gađanja, visokim balističkim koeficijentima i konstrukcijama koje omogućavaju pouzdanu deformaciju i kod manjih brzina. Ne zaboravimo dakle na činjenicu da balistički koeficijent metka kod velikih udaljenosti nije nebitan podatak jer želimo ravnu putanju leta metka i očuvanje dostatne brzine na izabranoj pucačkoj udaljenosti.
U teoriji bi idealan metak za lov na velike udaljenosti morao imati sljedeća svojstva: iznimno ravnu putanju leta, preoblikovanje (proširenje) na dvostruki promjer metka prilikom pogotka u trup divljači, isto toliku probojnost kako bi dosegao sve vitalne organe (ne glede na prepreke i kosti koje stoje na putu) i na drugoj strani tijela divljači izašao i prevrnuo se na pod, što bi značilo da je stvarno prenio svu svoju energiju na divljač. I da to napravi jednako dobro i na šezdeset i na šesto metara.
+Želim naglasiti još nešto što je kod lova na velike udaljenosti ključno: »Za hitac se odlučimo kada smo u sebe i svoju opremu stvarno sigurni i na temelju prethodnih treninga te velikog broja ispucanih naboja odlučni te sami sebi vjerujemo da će naš hitac pogoditi metu.« Ako želimo samo probati i nismo uvjereni u mjesto pogotka, radije se uputimo na gađalište gdje možemo do mile volje vježbati na način koji neće uzrokovati štetu prirodi i njenim plemenitim stanovnicima.
Avtor: Renato Brodar
Galerija slik
