Izrada modernih lovačkih zrna

Fotografija 2: Brenneke Ideal iz leta 1905

Od trenutka kad je protiv divljači bacio prvi kamen, čovjek razmišlja o tome kako poboljšati svoje projektile i povećati uspjeh u lovu. Prva lovačka zrna – olovo i crni prah bili su dobra kombinacija. Mnogo brži bezdimni barut, međutim, na kraju je zahtijevao nove ideje za izradu idealnog lovačkog zrna. I danas, s pojavom mnogo modernih i učinkovitih lovačkih zrna, mišljenja su podijeljena oko toga „koje je lovačko zrno najbolje. U ovom članku, naravno, nećete dobiti taj odgovor, niti mu je to namjena. Lovcu će, međutim pomoći spoznati razloge za različite načine izrade novijih lovačkih zrna, razumjeti razlike u učinkovitosti te lakše izabrati primjerenu verziju.

Od olova do presvučenih zrna

Izumom bezdimnog baruta 1886. godine i njegovim razvojem, težine i promjeri zrna su se smanjili, a njihove brzine povećale. Kad olovno zrno pređe brzinu od 600 m/s, više ne može dobro pratiti rotaciju u cijevi jer je premekano. Rezultat je preskakanje žlijeba, tragovi olova po cijevi i netočni hitci. Dodavanje antimona (za tvrdoću) i kositra (za fleksibilnost) te omatanje papirom nije donijelo potpuno rješenje. Čisto olovo ima vrijednost 5 na Brinelovoj ljestvici tvrdoće (Bhn). Uteg za centriranje1 dostiže Bhn tvrdoću 14 – 16. Najteže olovo „Linotype” s Bhn 22 i dalje je bilo premekano. Olovo je trebalo zaštititi metalnim premazom. Najčešće su se rabili bakar (Bhn 35) i mekani čelik (Bhn 120). Prva presvučena lovačka zrna napravljeni su 1892. i 1893. godine.

Što zahtijevamo od lovačkog zrna i kako to postići?

Dok jedni zagovaraju maksimalnu penetraciju, drugi teže maksimalnom oslobađanju energije kako bi postigli „šok”, a idealna je istina, kao i uvijek, negdje između. Slažemo se da lovačko zrno najprije mora pogoditi (točnost), zatim pouzdano prodrijeti u vitalne organe (prodor), a zatim je važna energija projektila, tj. način na koji zrno oštećuje vitalne organe kako bi što prije uzrokovalo smrt. Sva je energija projektila beskorisna ako učinkovito ne ošteti vitalne organe ili ako zrno ne prodre dovoljno u tijelo. Isto je tako sva energija projektila beskorisna ako samo glatko propuca i malo ošteti tijelo. Pravilna konstrukcija i izrada zrna osigurali su da zrno nanese najučinkovitije oštećenje vitalnim organima, a time i pouzdanu i brzu smrt (u idealnom slučaju, nakon hitca životinja pada na mjesto mrtva, „u vatri”).

Zrna za lov na veliku divljač koje ćemo ovdje opisati u biti imaju samo jedan cilj. Prednji dio trebao bi se kontrolirano transformirati (deformirati) kako bi njegov povećani promjer prenio što je moguće više sile (energije) na različita tkiva – različite organe kroz koje prodire i na taj ih način učinkovito oštećuje. Širenje zrna treba zaustaviti na odgovarajućem promjeru. Preveliki promjer može spriječiti i smanjiti prodor, ali opet premali nije toliko učinkovit. Ako zrno raspada, tada gubi vlastitu težinu, čime gubi silu inercije (zalet), koja sve teže gura ostatak zrna kroz tkiva. Netaknuta stražnja strana i najveća konačna težina te odgovarajući promjer jamstvo su željenog prodora, koji osigurava da zrno učinkovito ošteti obje polovice tijela s vitalnim organima i po mogućnosti izađe (prostrijelna rana). Izlaz zrna poželjan je jer je to vidljiv znak da je zrno pouzdano i učinkovito prodro kroz obje polovice tijela i da postoji dobar trag krvi. Ali o ciljnoj balistici više neki drugi put.

Znamo različite načine na koje možemo postići sva željena (potrebna) svojstva zrna; odgovarajuću deformaciju, odgovarajući prodor i čim veću konačnu težinu. U ovom ćemo članku u prvom redu opisati različite lovačka zrna s olovnom jezgrom.

Jezgra i plašt – izrada zrna s olovnom jezgrom

Cup and core”, kako Amerikanci nazivaju uobičajena presvučena zrna s olovnom jezgrom, zrna su jednostavne konstrukcije i jednostavne proizvodnje. Iz bakrenog lima izreže se bakrena pločica (disk), pa se dubokim vučenjem najprije oblikuje plitka čašica, a naposljetku se dobije cilindar. U njega se stavlja već oblikovana olovna jezgra, a zatim se još oblikuje vrh zrna.

Fotografija 1: Zgradba sodobnih lovskih krogel

Fotografija 1: Izrada modernih lovačkih zrna

Ovo je najčešći način izrade presvučenih zrna, ali naravno nije jedini. U SPEER-ovom zrnuHotCor u plašt se npr. ulijeva tekuće olovo. Treći način proizvodnje jest upotrebom bakrenih cijevi i olovnog zrna. Četvrti je način bakrenje olovnog zrna. (Jezgre: tvrtka Brenneke upotrebljava i kositrene jezgre, različite tvrtke iz SAD-a upotrebljavaju i komprimirani prah od bakra, volframa, željeza ili mješavine navedenih materijala.)

Konstrukcija jednostavnog zrna

Ako je plašt zrna jednake debljine od vrha do dna i nema nikakvih unutarnjih „barijera”, zrno neće imati mehanizam s kojem bi se na određenoj točki zaustavila deformacija. Deformacija ovisi samo o brzini, pa prevelika brzina može uništiti zrno te ono neće moći obaviti svoju zadaću. Tipični primjeri takvih jednostavnih zrna klasična su „Soft Point”, tj. „Tailmantel” zrna. U takva zrna ubrajaju se sva lovačka zrna tvrtki Sierra (GameKing, ProHunter), Geco (Tailmantel), Norma (Soft Point…) i mnogih drugih. Za takvo jednostavno zrno sigurno ne možemo tvrditi da se radi o „zrnu s nadziranom ili kontroliranom deformacijom”, a o tome više u nastavku.

Kad upotreba brzih naboja još nije bila toliko raširena među lovcima, izrada presvučenih lovačkih zrna nije imala toliki značaj kao danas. Pri umjerenim brzinama i nezahtjevnim hitcima ovo jednostavno presvučeno zrno s olovom ili otvorenim vrhom (rupom) moglo je (i još uvijek je) biti vrlo učinkovito prvenstveno za manju „mekšu” divljač. Pojavom brzometnog streljiva, sa sve većim iskustvom pri gađanju (naravno, nisu svi hitci idealni), lovci su konačno shvatili da ovaj jednostavan projektil treba poboljšati. Konstruktori su na različite načine pokušavali povećati učinkovitost i zadovoljiti kriterije koje lovačko zrno treba ispuniti. To su dovoljna preciznost, dovoljan prodor, pouzdana (ali ne prevelika) deformacija i što veća konačna težina. Zrno se, uz to, treba dobro otvoriti pri nižim brzinama te se ne raspasti pri većima jer će se upotrebljavati na različitim udaljenostima i u streljivima različite brzine. Načini nadzora su: debljina plašta, zrna različite tvrdoće, barijere/držači zrna, komore, pričvršćivanje jezgre za plašt, vrhovi/zarezi na vrhu zrna i poglavlje za sebe – uniformna ili monolitna zrna.

Debljina plašta

Tako se najjednostavnije može kontrolirati deformacija zrna. Neka presvučena zrna imaju i plašt koji je na vrhu tanji, a ispod deblji. Deblji sloj omogućuje i veću otpornost pri postupku deformacije koja će se na određenoj točki zaustaviti – posljedica je veća konačna težina. Tanji vrh omogućuje brzu početnu deformaciju. Pri zahtjevnim hicima (u/kroz kost) i većim brzinama (hitci iz blizine, jači naboji) i dalje se može dogoditi prekomjerno drobljenje, a jezgra se i dalje može odvojiti od plašta. Nakon hitaca na veću divljač ponekad se zajedno mogu pronaći ispod kože, na mjestu gdje bi zrno trebalo izaći. Upotrebom bakrenih cijevi dobiva se lovačko zrno debljeg plašta koje se sporije deformira te se teže raspada.

Jezgre različite tvrdoće

Wilhelm Brenneke (1865. –1951.) bio je genijalni njemački konstruktor koji je prvi napravio zrno s jezgrama različite tvrdoće (Brenneke TIG/TUG ). Osim lova, strast mu je bio i razvoj jakih naboja jer je tadašnje streljivo bilo neprikladno i često je uzrokovalo ranjavanje divljači. 1905. napravio je svoje prvo zrno Ideal, iz kojeg je kasnije razvio iznimno uspješna zrna TIG (1917.) i TUG (1935.), koja se upotrebljavaju još i danas.

Zgradba sodobnih lovskih krogel

Fotografija 2: Brenneke Ideal

(RWS/RUAG proizvodi ih kao ID i UNI Classic). Načelo upotrebe dvije jezgre različite tvrdoće u jednom zrnu osigurava brzu i pouzdanu deformaciju prednjeg dijela i zaustavljanje procesa kad se dođe do tvrde jezgre. Taj se dizajn temelji na zahtjevu da prednji dio treba da se raspadne, a dijelovi zrna zatim bi iznutra trebali oštetiti vitalne organe. Za to je idealno zrno s čeličnim plaštom jer se lako drobi, a posljedica je veća količina olova u tkivu i manja konačna težina. Uobičajeno zrno „TIG” zadržava približno 60 % svoje originalne težine, o čemu svjedoče i dva zrna izvađena iz odraslog jelena koja su naknadno izvagana. TUG je namijenjen većoj divljači, pa je dizajniran tako da zadrži čak i više vlastite težine od TIG-a. Pri deformaciji daje nešto manji promjer prednjeg dijela, što omogućuje lakše prodiranje. Drobljenje ili raspad zrna danas više nije poželjan iz dva razloga. Težina drobljenih dijelova bila bi premala za pravi učinak, a postoje i drugi razlozi za zabrinutost povezani s ostacima olova u mesu divljači. Jezgre različite tvrdoće imaju i RWS H-Mantle (sa barijerom), RWS Dopelkern (sa pretincem). Dvije jezgre različite tvrdoće imalo je i prethodno zrno SPEER – GrandSlam.

Zgradba sodobnih lovskih krogel

Fotografija 3

Barijere/držači jezgre

Jedan od načina da se zaustavi proces deformacije i zadržavanja jezgre mehaničko je „zaključavanje” jezgre dijelom plašta. RWS je još davno razvio zrno H-Mantel u kojem su dvije jezgre odvojene dijelom zakrivljenog plašta. Jedna od ranih konstrukcija bila je američka „Peters Belted soft point” u kojoj je oko jezgre ugrađena zasebna traka (pojas) od tombaka, čime je ojačana. U uobičajena zrna s unutarnjom barijerom ili držačem jezgre ubrajaju se Remington Core-Lokt i Hornady InterLock. Slična barijera može se postići i odgovarajućim vanjskim utorom. To imaju npr. RWS zrna Kegelspitz, Dopelkern te Brenneke zrna TIG/TUG. Brenneke vrlo dobro opisuje ovu vanjsku barijeru ili pojas kao „držač jezgre” ili „deformacijsku barijeru”.

Zgradba sodobnih lovskih krogel

Fotografija 4: TIG Brenneke

Ova barijera također dobro funkcionira sa zrnom Geco Plus, iako je njezina glavna svrha ovdje bolje postaviti metak u grlo cijevi i optimizirati dinamiku izvlačenja iz grla cijevi nakon paljenja baruta. Provjereno u RUAG-u.

Pregrade

Ujesen 1946. kanadski los prekriven blatom, unatoč točnom i dobrom hitcu iz moćne puške kal. .300 H&H Johna Noslera, mirno se udaljio i nikada nije pronađen. Razlog neuspjeha bio je taj što je zrno navedenog kalibra i uobičajene izrade dovedeno do ruba svojih mogućnosti. Zbog velike brzine, blata i kompaktnih mišića vrlo se vjerojatno raspalo i prije nego što je prodrlo u vitalne organe. Na putu kući John Nosler počeo je razmišljati o lovačkom metku koji bi bio učinkovit bez obzira na veličinu divljači i bez obzira na kut hitca. Sljedeće godine testirao je različite ideje, a na kraju je 1948. konstruirao zrno s dvije jezgre odvojene pregradom (eng. partition). Prednji dio brzo se širi, a stražnji dio ostaje netaknut, bez obzira na brzinu naboja i sve prepreke (kosti). U pravilu gubi 40 % težine, ali ne više od 60 %. Učinkovito je upravo zato što na početku djeluje kao uobičajeno „konstrukcijski jednostavno” zrno koje se obično brzo i lako otvara (učinkovitost na manjoj divljači), a zatim se širenje zaustavlja najkasnije na pregradi. Zbog toga zadržava težinu, ne raspada se i dobro prodire.

Zgradba sodobnih lovskih krogel

Fotografija 5

Spomenuto lovačko zrno Partition slovenski lovci upotrebljavaju već desetljećima u liniji Hinterbergerova streljiva, a njihovo streljivo punjeno je Noslerovim zrnima. Nosler je, u suradnji s Winchesterom, dodatno poboljšao svoje zrno tako što je zadnja jezgra presvučena čeličnom čašicom, olovo je dodatno omeđeno, a pregrada je ojačana. (Partition Gold). Koncept Johna Noslera preuzeo je Swift i napravio korak dalje sa zrnom A-Frame.

Zgradba sodobnih lovskih krogel

Fotografija 6

Pregradu ima iDopelkern (RWS), u koji se najprije na dnu umetne tvrđa olovna jezgra koja je već presvučena manjim plaštom, a na vrh je umetnuta „mekana” olovna jezgra tvrdoće Bhn 5. Pregradu ima i manje poznato zrno Blaser CDP koje proizvodi RWS.

Pričvršćivanje jezgre na plašt

Kombiniranje olovne jezgre s plaštom izvrsna je metoda za osiguravanje veće konačne težine i dubokog prodiranja. Tvrtka Bitterroot Bullet Company iz Sjedinjenih Država bila je pionir u ovom području krajem 1960-ih. Pričvršćivanje jezgre za plašt predstavljalo je korak naprijed u evoluciji razvoja lovačkih zrna, pa Billa Steigersa smatramo „ocem” ovih zrna. On je izradio zrno u kojem je jezgra bila povezana s plaštom na način koji je ostao tajna još 20 godina. Povezivanje jezgre s plaštom omogućuje prednjem dijelu zrna da se učinkovito širi/deformira gotovo bez uobičajenog drobljenja. Stoga ono zadržava većinu svoje težine (80 – 95 %), što je ključ prodiranja, osobito kroz debele mišiće i kosti fizički veće divljači. Način pričvršćivanja jezgre za plašt već je naveden u opisu zrna Evolution i Plus (Lovec 1-2/2012). Prva tvrtka u Europi koja je uspješno i masovno proizvodila takva zrna bila je švedska Norma (Oryx), koja je zatim posudila tehnologiju RWS-u i Gecu, s kojima je dio korporacije RUAG. Remington je „bondingom” uspješno poboljšao već uspješno zrno staro 40 godina, Core-Lokt (Premier Core-Lokt Ultra Bonded). U značajnije predstavnike ubrajaju se: Norma – Oryx, Hornady – InterBond, Nosler – AccuBond, GECO – Plus, RWS – Evolution, Swift – Scirocco in A-Frame, Lapua – Mega, Winchester – Power Max Bonded. Drugi način pričvršćivanja olovne jezgre za plašt jest najprije izraditi olovnu jezgru koja će se pobakriti. Proizvođač na olovnu jezgru molekulu po molekulu stavlja plašt, pri čemu može i točno odrediti njegovu debljinu. Slijedi davanje konačnog oblika zrnu. Taj je postupak prvi uspješno upotrijebio SPEER sa zrnom za kratke cijevi GOLD DOT. Kad su se tvrtke CCI, SPEER i FEDERAL spojile pod krovom ATK-a, Federal je 2005. godine na ovaj način proizveo lovačko zrno Fusion. SPEER je zatim napravio slično zrno DeepCurl. Prednost takve proizvodnje jest ekonomičnost, pa se ta zrna odlikuju pristupačnom cijenom i svim značajkama „bonded” zrna. Bonded zrna ubrajaju se u najuniverzalnija. No postoje i određene razlike između tih zrna. Npr. Oryx se smatra prilično „mekanim” zrnom. Stoga je Oryx „učinkovitiji” za manju divljač i prodire nešto manje, dobro je za nešto sporije naboje (npr. 7×57), a uz brzi naboj i hitac iz blizine možete, uz pad pri vatri (npr. jelena), računati i na vidljive modrice. Sve ovisi o brzini pogotka, preprekama (kostima) i vrsti divljači na koju se puca. Na fotografiji br. 7 prikazana je struktura određenih „bonded” zrna. Na fotografiji br. 8 prikazana je razlika između zrna koje je metu pogodilo brzinom od 915 m/s i ilustrira pogotke jakih naboja tj. hitaca iz blizine. Na fotografiji br. 9 prikazana je deformacija istih zrna koja su pogodila metu brzinom od 600 m/s i ilustrira deformaciju pri dalekometnim hitcima tj. hitcima sa sporijim nabojem.2 Izvrstan prikaz razlika između pogodaka različitim vrstama zrna različitim brzinama možete pronaći na web-stranici švedske tvrtke Norma.3

Zgradba sodobnih lovskih krogel

Fotografija 7

Zgradba sodobnih lovskih krogel

Fotografija 8

Zgradba sodobnih lovskih krogel

Fotografija 9

Monolitna zrna

Druga usporednica u razvoju lovačkih zrna bio je razvoj monolitnih (homogenih, uniformnih…) zrna. Ta zrna većinom su ili u cijelosti izrađena od bakra ili slitine. U nastavku ću opisati razvoj tih uniformnih zrna, spomenuti „naše” ABC zrno te navesti sve njihove prednosti i mane. Opisat ću i usporedni test nekih od ovih zrna koji sam obavio i općeniti način pravilnog „kućnog” testiranja lovačkih zrna.

Plastični/metalni vrh i zarezi

Plastični (polimerni) vrh dobra je zamjena za olovni vrh koji se lako oštećuje. Isto je tako mnogo lakše izraditi zaista „oštar” plastični vrh, što povećava vrijednost balističkog koeficijenta (BC). BC nam govori koliko dobro zrno savladava otpor zraka. Rezultat je blaža krivulja leta zrna, nešto veća brzina pri pogađanju mete, a vrh ubrzava početnu deformaciju. Zbog veće stabilnosti pripisuje im se i veća točnost. Već 1939. Remington je bio pionir na ovom području sa svojim zrnom „Bronze Point”. U vrh zrna postavljen je konus od tombaka.

Zgradba sodobnih lovskih krogel

Fotografija 10: Remington Bronze Point

Winchester je također davno razvio vlastitu verziju, Silvertip s aluminijskim vrhom. Takvi vrhovi danas se u prvom redu upotrebljavaju za zrna BallisticTip, AccuBond, E-Tip (Nosler), SST, InterBond, A-Max, V-Max (Hornady), Scirocco (Swift), AccuTip (Remington), TTSX, MRX (Barnes)…, a u Europi Express (Geco) i PTS (Sellier & Bellot). Manje oštre vrhove tj. „kapice” imaju i H-Mantel, Evolution (RWS), eXergy (Sellier & Bellot), Naturalis (Lapua) te zrno Plastic point (Norma), koje na vrhu ima plastičnu kuglicu. Zarezi: neka zrna na vrhu s unutarnje ili vanjske strane plašta imaju zareze. Njima proizvođači sustavno „slabe” vrh plašta, predodređuju način širenja te ga ubrzavaju. Zarezi ili plastičan/metalni vrh ne znači automatski da su takva zrna namijenjena isključivo lovu na manju divljač ili predatore. To isto tako ne znači da su zrna V-Max, BalisticTip ili Express primjerena za odstrel odraslih jelena.

Kombinacija nekoliko metoda

Osim već spomenutih, proizvođači su kombinirali i druge različite metode kako bi što potpunije kontrolirali deformaciju. Jedno od prvih takvih istinski uspješnih zrna bilo je zrno A-Frame iz Swifta, koje karakterizira 2,2x produžetak izvornog promjera, a ostatak izvorne težine iznosi 95 %. Razlozi su pregrada i činjenica da je prednja jezgra pričvršćena za plašt. Swift je ponovo prvi spojio „bonded” zrno s plastičnim vrhom u izuzetno aerodinamično zrno Scirroco. Slijedili su ga Hornady (InterBond) i Nosler (AccuBond).

Zgradba sodobnih lovskih krogel

Fotografija 11: Nosler AccuBond

Plastični vrh Barnes je dodao TSX seriji i dobio TTSX (Tipped Tripple Shock X). Kako bi smanjio duljinu zrna i postigao istu težinu, Barnes je u stražnju stranu TTSX-a umetnuo tešku jezgru od volframa (MRX).

Zgradba sodobnih lovskih krogel

Fotografija 12: Barnes MRX

Slično je zrno napravio Winchester (XP3) i dobio nasljednika vrlo uspješnog zrna FailSafe. Izvrsno, ali manje poznato zrno NorthFork kombinacija je jednog struganog zrna s pričvršćenom olovnom jezgrom u prednjem dijelu čime se klasično učinkovito olovo povezuje s pouzdanim zaustavljanjem deformacije, bez obzira na brzinu.

Fotografija 13

Fotografija 13: NorthFolk

Korak dalje napravio je Federal, koji je sličnom zrnu Jacka Cartera (BearClaw), kojim je punio i svoje streljivo, dodao plastičan vrh, čunjast zadnji dio te ga je poniklao (Trophy Bonded Tip).

Zgradba sodobnih lovskih krogel

Fotografija 14: Federal TrophyTip

Na donji dio takvih zrna proizvođači urezuju zareze (utore) kojim se smanjuje klizna površina zrna, a time se smanjuje tlak, dobiva se veća brzina te se smanjuje stupanj nanošenja bakra na cijev. Niklanje i različiti premazi (suha maziva) imaju istu namjenu i sličan učinak. Maziva nalaze se u prvim verzijama „krutih” monolitnih zrna, kao što su Barnes XLC (suho mazivo plave boje) i Winchester Failsafe (mazivo Lubalox crne boje).

Fotografija 15: Barnes, ABC, FailSafe, Grom

Sažetak

Vrlo kratki sažetak glasio bi da su konstrukcijski jednostavna („mekana”) zrna vrlo dobra za manju divljač (srna) te za veću divljač (jelen) pod uvjetom da je hitac okomit na ramena i da zrno ne pogodi tvrđe kosti. Malo poboljšana zrna s barijerama, dvama jezgrama u pravilu su univerzalno rješenje za lovce koji većinom love manju divljač, a tek ponekad veću. „Bonded” zrna najuniverzalnija su zrna i predstavljaju kombinaciju široke spužve i brze deformacije s tvrdom konstrukcijom. Zrna u kojima se kombinira više dobrih rješenja (npr. A-Frame) ponekad su čak i bolja za veću divljač, a mogu biti manje učinkovita u „šoku” za manju. Monolitna zrna poznata su po najvećoj prodornosti te (%) nešto manjoj uspješnosti kad se pretpostavlja da će manja divljač „pasti u vatri”. To nije samo moje iskustvo, već mišljenje mnogih koji se malo ozbiljnije bave ovim pitanjem. No i dalje postoje velike razlike u istoj kategoriji lovačkih zrna („bonded”, monolitna…), pa je ova ocjena vrlo općenita, a opis svih čimbenika ciljne balistike tema je za drugi članak. Zapravo, zrna koja prodiru malo manje rade nešto veću rupu – i obrnuto! Usporedba naravno vrijedi za zrna slične težine i promjera (npr. zrna od 7 mm težine 10 – 11 g). Neki tipovi/vrste zrna mogu imati potpuno drugačiji „temperament” u 6,5×68 u odnosu na 9,3×62.

Zaključak

Pravilna struktura zrna jamstvo je njegove učinkovitosti. Često od zrna zahtijevamo opću upotrebljivost (za srne i jelene), a neka zrna bolja su u prodiranju i manje dobra u pružanju energetskog „šoka” – i obrnuto. Lovac mora poznavati strukturu svojeg zrna, njegovo djelovanje te njegova ograničenja i prednosti. Nešto „bolje” lovačko zrno uvijek je dobra i pristupačna investicija. U nepredvidljivim uvjetima lova, koji zaista često nisu idealni, upravo nam te male prednosti mogu omogućiti da budemo uspješniji, osobito pri lovu na veću divljač. Isto tako ponekad nam pružaju još pošteniji hitac, čemu uvijek moramo težiti. Kao što kaže vrlo iskusan američki autor, 90 % uspješnosti hitca ovisi o mjestu pogotka, 9 % o konstrukciji zrna, a 1 % o izboru naboja. Na pitanje koji je lovačko zrno „najbolje” na kraju se može odgovoriti – kako za što.

Gregor Hodnik

1 90 % olova, 7 % kositra i 3 % antimona

2 Shooting Times, lipanj 2004., autor fotografija i članka „Advantages of bonded bullets“ je Rick Jamisson

3 http://www.norma.cc/en/ammunition-academy/expansion

Galerija slik

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *