Izrada modernih lovačkih zrna

Fotografija 2: Brenneke Ideal iz leta 1905

Od trenutka kada na divljač bacio prvi kamen, čovjek razmišlja o tome kako poboljšati svoje projektile i povećati uspjeh u lovu. Prva lovačka zrna – olovo i crni prah su bili dobra kombinacija. Mnogo brži bezdimni barut, međutim, na kraju je zahtijevao nove ideje za izradu idealnog lovačkog zrna. Čak i danas, sa pojavom mnogo modernih i efikasnih lovačkih zrna, mišljenja su podijeljena oko toga ”koje je lovačko zrno najbolje”. Ovaj članak, naravno, neće ponuditi ovaj odgovor, niti mu je to svrha. Međutim, lovcu će pomoći spoznati razloge za različite načine izrade novijih lovačkih zrna, razumjeti razlike u efikasnosti te lakše izabrati verziju koja mu odgovara.

Od olova do presvučenih zrna

Izumom bezdimnog baruta 1886. godine i njegovim razvojem, težine i prečnici zrna su se smanjili, a njihove brzine povećale. Kada olovno zrno pređe brzinu od 600 m/s, više ne može dobro pratiti rotaciju u cijevi jer je premekano. Rezultat je preskakanje žlijeba, tragovi olova po cijevi i netočni hici. Dodavanje antimona (za tvrdoću) i kositra (za fleksibilnost) te omotavanje papirom nije donijelo potpuno rješenje. Čisto olovo ima vrijednost 5 na Brinelovoj ljestvici tvrdoće (Bhn). Uteg za centriranje1 postiže tvrdoću Bhn 14 – 16. Najteže olovo “Linotype” i dalje je bio bilo sa Bhn 22. Olovo je trebalo zaštititi metalnim premazom. Najčešće su se koristili bakar (Bhn 35) i mekani čelik (Bhn 120). Prva presvučena lovačka zrna su napravljena 1892. i 1893. godine.

Šta zahtijevamo od lovačkog zrna i kako to treba postići?

Dok jedni zagovaraju maksimalnu penetraciju, drugi teže maksimalnom oslobađanju energije da bi postigli ”šok”, a idealna istina je, kao i uvijek, negdje između. Slažemo se da lovačko zrno najprije mora pogoditi (tačnost), zatim pouzdano prodrijeti u vitalne organe (prodor), a zatim je važna energija projektila, tj. način na koji zrno oštećuje vitalne organe da bi što prije izazvalo smrt. Sva energija projektila je beskorisna ako efikasno ne ošteti vitalne organe ili ako zrno ne penetrira dovoljno u tijelo. Isto tako je sva energija projektila beskorisna ako samo glatko propuca i malo ošteti tijelo. Pravilna konstrukcija i izrada zrna obezbjeđuju da zrno nanese najefikasnije oštećenje vitalnim organima, a tako i pouzdanu i brzu smrt (u idealnom slučaju, nakon hica životinja pada na mjesto mrtva, ”u vatri”).

Zrna za lov na veliku divljač koje ćemo ovdje opisati u suštini imaju samo jedan cilj. Prednji dio bi se trebao kontrolirano transformirati (deformirati) da bi njegov povećani promjer prenio što je moguće više sile (energije) na različita tkiva – različite organe kroz koje prodire i na taj ih način efikasno oštećuje. Širenje zrna treba zaustaviti na odgovarajućem prečniku. Preveliki prečnik može inhibirati i smanjiti penetraciju, ali premali neće biti toliko efiksan. Ako se zrno zgnječi, tada gubi vlastitu težinu, čime gubi silu inercije (momentum), koja sve teže gura ostatak zrna kroz tkiva. Netaknuta zadnja strana i najveća konačna težina te odgovarajući prečnik su garancija željene penetracije, koja obezbjeđuje da zrno učinkovito ošteti obje polovice tijela sa vitalnim organima i po mogućnosti izađe (prostrijelna rana). Izlaz zrna je poželjan jer je to vidljiv znak da je zrno pouzdano i učinkovito penetriralo kroz obje polovice tijela i da postoji dobar trag krvi. Ali više o ciljnoj balistici neki drugi put.

Znamo različite načine na koje možemo postići sva željena (potrebna) svojstva zrna; odgovarajuću deformaciju, odgovarajuću penetraciju i čim veću konačnu težinu. U ovom članku ćemo u prvom redu opisati različita presvučena lovačka zrna sa olovnim jezgrom.

Jezgro i plašt – izrada zrna sa olovnim jezgrom

Cup and core”, kako Amerikanci nazivaju uobičajena presvučena zrna sa olovnim jezgrom, su zrna jednostavne konstrukcije i jednostavne proizvodnje. Iz bakrenog lima izreže se bakrena pločica (disk), pa se dubokim vučenjem najprije oblikuje plitka čašica i na kraju se dobije cilindar. U njega se ubacuje već oblikovano olovno jezgro, a zatim se još oblikuje vrh zrna.

Fotografija 1: Zgradba sodobnih lovskih krogel

Fotografija 1

Ovo je najčešći način izrade obloženih zrna, ali naravno nije jedini. U SPEER zrnuHotCor u plašt se npr. ulijeva tekuće olovo. Treći način proizvodnje je korištenjem bakarnih cijevi i olovnog zrna. Četvrti način je nanošenje bakra na olovno jezgro. (Jezgra: Brenneke koristi i kositrena jezgra, različiti proizvođači iz SAD-a koriste i komprimovani prah od bakra, volframa, željeza ili mješavine navedenih materijala.)

Konstrukcijski jednostavna zrna

Ako je plašt zrna jednake debljine od vrha do dna i nema nikakvih unutarnjih ”barijera”, zrno neće imati mehanizam sa kojem bi se na određenoj tački zaustavila deformacija. Deformacija zavisi samo od brzine, pa prevelika brzina može uništiti zrno i ono neće moći obaviti svoj posao. Tipični primjeri takvih jednostavnih zrna su klasična ”Soft Point”, tj. ”Tailmantel” zrna. To uključuje sva lovačka zrna koja proizvode Sierra (GameKing, ProHunter), Geco (Tailmantel), Norma (Soft Point…) i mnoga druga. Za takvo jednostavno zrno sigurno ne možemo tvrditi da se radi o ”zrnu s nadziranom ili kontrolisanom deformacijom”, ali o tome više u nastavku.

Kada upotreba brzih naboja još nije bila toliko raširena među lovcima, izrada presvučenih lovačkih zrna nije bila toliko važna kao danas. Pri umjerenim brzinama i nezahtjevnim hicima ovo jednostavno presvučeno zrno sa olovom ili otvorenim vrhom (rupom) moglo je (i još uvijek je) biti vrlo efikasno prvenstveno za manju ”mekšu” divljač. Pojavom brzometne municije, sa sve većim iskustvom pri gađanju (naravno, nisu svi hici idealni), lovci su konačno shvatili da ovaj jednostavan projektil treba poboljšati. Konstruktori su na različite načine pokušavali povećati efikasnost i zadovoljiti kriterije koje lovačko zrno treba ispuniti. To su dovoljna preciznost, dovoljan prodor, pouzdana (ali ne prevelika) deformacija i što veća konačna težina. Osim toga, zrno se treba dobro otvoriti pri nižim brzinama i ne raspasti se pri većima jer će se koristiti na različitim udaljenostima i u municijama različite brzine. Metode kontrole su: debljina plašta, zrna različite tvrdoće, barijere/držači zrna, komore, povezivanje jezgra sa plaštom, vrhovi/zarezi na vrhu zrna i poglavlje za sebe – uniformna ili monolitna zrna.

Debljina plašta

To je najlakši način za kontrolu deformacije zrna. Neka presvučena zrna već imaju plašt koji je pri vrhu tanji, a ispod deblji. Deblji sloj pruža i veću otpornost kod procesa deformacije koja će se na određenoj tački zaustaviti – posljedica je veća konačna težina. Tanji vrh obezbjeđuje brzu početnu deformaciju. Pri zahtjevnim hicima (u/kroz kost) i većim brzinama (hici iz blizine, jači naboji) i dalje se može dogoditi prekomjerno drobljenje, a jezgra se i dalje može odvojiti od plašta. Nakon hitaca na veću divljač ponekad se zajedno mogu pronaći ispod kože, na mjestu gdje bi zrno trebalo da izađe. Kad se koriste bakrene cijevi, dobiva se lovačko zrno debljeg plašta koje se sporije deformira i teže se raspada.

Jezgra različite tvrdoće

Wilhelm Brenneke (1865. –1951.) bio je genijalni njemački konstruktor koji je prvi proizveo zrno sa jezgrima različite tvrdoće (Brenneke TIG/TUG ). Osim lova, strast mu je bio i razvoj jakih naboja jer je tadašnja municija bila neprikladna i često je uzrokovala ranjavanje divljači. 1905. napravio je svoje prvo zrno Ideal, iz kojeg je kasnije razvio iznimno uspješna zrna TIG (1917.) i TUG (1935.), koja se koriste još i danas.

Zgradba sodobnih lovskih krogel

Fotografija 2: Brenneke Ideal

(RWS/RUAG proizvodi ih kao ID i UNI Classic). Princip korištenja dva jezgra različite tvrdoće u jednom zrnu obezbjeđuje brzu i pouzdanu deformaciju prednjeg dijela i zaustavljanje procesa kad se dođe do tvrdog jezgra. Taj dizajn se bazira na zahtjevu da prednji dio treba da se raspadne, a dijelovi zrna zatim iznutra trebaju oštetiti vitalne organe. Za to je idealno zrno sa čeličnim plaštom jer se lako drobi, a posljedica je veća količina olova u tkivu i manja konačna težina. Tipično zrno „TIG” zadržava približno 60% svoje originalne težine, o čemu svjedoče dva naknadno izmjerena izvađena iz ulovljenog odraslog jelena. TUG je namijenjen većoj divljači, pa je dizajniran tako da zadrži čak i više vlastite težine od TIG-a. Kod deformacije daje nešto manji prečnik prednjeg dijela, što omogućuje lakšu penetraciju. Drobljenje ili raspad zrna danas više nije poželjan iz dva razloga. Težina tih dijelova bila bi premala za pravi efekat, a postoje i drugi razlozi za zabrinutost povezani s ostacima olova u mesu divljači. Jezgra različite tvrdoće imaju i RWS H-Mantle (i barijera), RWS Dopelkern (i pretinac). Dva jezgra različite tvrdoće imalo je i prethodno zrno SPEER – GrandSlam.

Zgradba sodobnih lovskih krogel

Fotografija 3

Barijere/držači jezgra

Jedan od načina da se zaustavi proces deformacije i zadržavanja jezgra je mehaničko ”zaključavanje” jezgra dijelom plašta. RWS je još davno razvio zrno H-Mantel u kojem su dvije jezgre odvojene dijelom zakrivljenog plašta. Jedna od ranih konstrukcija je bila američka ”Peters Belted soft point” u kojoj je oko jezgre ugrađena posebna traka (pojas) od tombaka za ojačanje. Tipična zrna sa unutrašnjom barijerom ili držačem jezgra su Remington Core-Lokt i Hornady InterLock. Slična barijera može se postići i odgovarajućim vanjskim utorom, pojasom. To imaju npr. RWS zrna Kegelspitz, Dopelkern i Brenneke zrna TIG/TUG. Brenneke vrlo dobro opisuje ovu vanjsku barijeru ili pojas kao ”držač jezgre” ili ”deformacijsku barijeru”.

Zgradba sodobnih lovskih krogel

Fotografija 4: TIG Brenneke

Ova barijera takođe dobro funkcionira sa zrnom Geco Plus, iako je njezina glavna svrha ovdje bolje postaviti zrno u grlo cijevi i optimizirati dinamiku izvlačenja iz grla cijevi nakon paljenja baruta. Provjereno u RUAG-u.

Pregrade

Ujesen 1946. kanadski los prekriven blatom, unatoč tačnom i dobrom hicu iz moćne puške kal. .300 H&H Johna Noslera, mirno se udaljio i nikada nije pronađen. Razlog neuspjeha je bio taj što je zrno navedenog kalibra i uobičajene izrade dovedeno do ruba svojih mogućnosti. Zbog velike brzine, blata i kompaktnih mišića vrlo se vjerovatno raspalo i prije nego što je penetriralo u vitalne organe. Na putu kući John Nosler je počeo razmišljati o lovačkom zrnu koje bi bilo efikasno bez obzira na veličinu divljači i bez obzira na kut hica. Sljedeće godine testirao je različite ideje, a na kraju je 1948. konstruirao zrno sa dva jezgra odvojena pregradom (eng. partition). Prednji dio se brzo širi, a stražnji dio ostaje netaknut, bez obzira na brzinu naboja i sve prepreke (kosti). U pravilu gubi 40% svoje težine, ali ne više od 60%. Efikasno je upravo zato što na početku djeluje kao uobičajeno ”konstrukcijski jednostavno” zrno koje se obično brzo i lako otvara (efikasnost na manjoj divljači), a zatim se širenje zaustavlja najkasnije na pregradi. Zbog toga zadržava težinu, ne raspada se i dobro penetrira.

Zgradba sodobnih lovskih krogel

Fotografija 5

Spomenuto lovačko zrno Partition slovenski lovci koriste već decenijama u liniji Hinterbergerove municije, a njihova municija je punjena Noslerovim zrnima. Nosler je, u suradnji s Winchesterom, dodatno poboljšao svoje zrno tako što je zadnje jezgro obloženo čeličnom čašicom, olovo je dodatno zarobljeno, a pregrada je ojačana. (Partition Gold). Koncept Johna Noslera preuzeo je Swift i napravio korak dalje sa zrnom A-Frame.

Zgradba sodobnih lovskih krogel

Fotografija 6

Vezivanje jezgra za plašt

Kombinacija olovnog jezgra sa plaštom odlična je metoda za obezbjeđivanje veće konačne težine i duboke penetracije. Kompanija Bitterroot Bullet Company iz Sjedinjenih Država bila je pionir u ovom području krajem 1960-ih. Vezivanje jezgra za plašt predstavljalo je korak naprijed u evoluciji razvoja lovačkih zrna, pa Billa Steigersa smatramo „ocem” ovih zrna. On je izradio zrno u kojem je jezgro bilo povezano sa plaštom na način koji je ostao tajna još 20 godina. Vezivanje jezgra za plašt omogućuje prednjem dijelu zrna da se efikasno širi/defirmira gotovo bez uobičajenog drobljenja. Zato ono zadržava većinu svoje težine (80 – 95%), što je ključ za penetraciju, osobito kroz debele mišiće i kosti fizički veće divljači. Način vezivanja jezgra za plašt već je naveden u opisu zrna Evolution i Plus (Lovec 1-2/2012). Prva kompanija u Evropi koja je uspješno i masovno proizvodila takva zrna bila je švedska Norma (Oryx), koja je zatim posudila tehnologiju RWS-u i Gecu, s kojima je u korporaciji RUAG. Remington je ”bondingom” uspješno poboljšao već uspješno zrno staro 40 godina, Core-Lokt (Premier Core-Lokt Ultra Bonded). Tipični predstavnici su: Norma – Oryx, Hornady – InterBond, Nosler – AccuBond, GECO – Plus, RWS – Evolution, Swift – Scirocco i A-Frame, Lapua – Mega, Winchester – Power Max Bonded. Drugi način vezivanja olovnog jezgra za plašt je da se najprije konstruira olovno jezgro na koje se nanosi bakar. Proizvođač na olovno jezgro molekulu po molekulu stavlja plašt, pri čemu može i tačno odrediti njegovu debljinu. Slijedi dizajn koji zrnu daje konačan oblik. Taj proces prvi je uspješno upotrijebio SPEER sa zrnom za kratke cijevi GOLD DOT. Kada su se kompanije CCI, SPEER i FEDERAL spojile pod krovom ATK-a, potonja je 2005. godine na ovaj način proizvela lovačko zrno Fusion. SPEER je zatim napravio slično zrno DeepCurl. Prednost takve proizvodnje je ekonomičnost, pa se ta zrna odlikuju pristupačnom cijenom i svim karakteristikama ”bonded” zrna. Bonded zrna ubrajaju se u najuniverzalnija. Ali postoje i određene razlike između tih zrna. Npr. Oriks se smatra prilično “mekim“. Stoga je Oryx ”efikasniji” za manju divljač i penetrira nešto manje, dobro je za nešto sporije naboje (npr. 7×57), a uz brzi naboj i hitac iz blizine možete, uz pad pri vatri (npr. jelena), računati i na vidljive modrice. Sve ovisi o brzini pogotka, preprekama (kostima) i vrsti divljači na koju se puca. Na fotografiji br. 7 prikazana je struktura određenih ”bonded” zrna. Na fotografiji br. 8 prikazana je razlika između zrna koje je metu pogodilo brzinom od 915 m/s i ilustrira pogotke jakih naboja tj. hitaca iz blizine. Na fotografiji br. 9 prikazana je deformacija istih zrna koja su pogodila metu brzinom od 600 m/s i ilustrira deformaciju pri dalekometnim hicima tj. hicima sa sporijim nabojem.2 Odličan prikaz razlika između pogodaka različitim vrstama zrna različitim brzinama možete pronaći na web lokaciji švedske Norme.3

Zgradba sodobnih lovskih krogel

Fotografija 7

Zgradba sodobnih lovskih krogel

Fotografija 8

Zgradba sodobnih lovskih krogel

Fotografija 9

Monolitna zrna

Druga paralela u razvoju lovačkih zrna je bio razvoj monolitnih (homogenih, uniformnih…) zrna. Ona su većinom ili u cjelini proizvedena od bakra ili legure. U nastavku ću opisati razvoj tih uniformnih zrna, spomenuti ”naše” ABC zrno te navesti sve njihove prednosti i nedostatke. Opisat ću i usporedni test nekih od ovih zrna koji sam obavio i općeniti način pravilnog ”kućnog” testiranja lovačkih zrna.

Plastični/metalni vrh i zarezi

Plastični (polimerni) vrh je dobra zamjena za olovni vrh koji se lako može oštetiti. Tako je i mnogo lakše izraditi zaista ”oštar” plastični vrh, što povećava vrijednost balističkog koeficijenta (BC). BC nam govori koliko dobro zrno savladava otpor zraka. Rezultat je blaža krivulja leta zrna, nešto veća brzina kod pogađanja mete, a vrh ubrzava početnu deformaciju. Zbog veće stabilnosti pripisuje im se i veća tačnost. Još 1939. Remington je bio pionir na ovom području sa svojim zrnom ”Bronze Point”. U vrh zrna postavljen je konus od tombaka.

Zgradba sodobnih lovskih krogel

Fotografija 10: Remington Bronze Point

Winchester je takođe davno razvio vlastitu verziju, Silvertip sa aluminijumskim vrhom. Takvi vrhovi danas se u prvom redu koriste za zrna BallisticTip, AccuBond, E-Tip (Nosler), SST, InterBond, A-Max, V-Max (Hornady), Scirocco (Swift), AccuTip (Remington), TTSX, MRX (Barnes)…, a u Europi Express (Geco) i PTS (Sellier & Bellot). Manje oštre vrhove tj. ”kapice” imaju i H-Mantel, Evolution (RWS), eXergy (Sellier & Bellot), Naturalis (Lapua) te zrno Plastic point (Norma), koje na vrhu ima plastičnu kuglicu. Zarezi: neka zrna na vrhu sa unutrašnje ili vanjske strane plašta imaju zareze. Njima proizvođači ”slabe” vrh plašta, predodređuju način širenja i ubrzavaju širenje. Zarezi ili plastičan/metalni vrh ne znači automatski da su takva zrna namijenjena samo za lov na manju divljač ili predatore. To isto tako ne znači da su zrna V-Max, BalisticTip ili Express pogodna za odstrel odraslih jelena.

Kombinacija nekoliko metoda Osim već spomenutih, proizvođači su kombinirali i druge različite metode da bi što potpunije kontrolirali deformaciju. Jedno od prvih takvih zaista uspješnih zrna bilo je zrno A-Frame iz Swifta, koje karakterizira 2,2x produžetak izvornog prečnika, a ostatak izvorne težine iznosi 95%. Razlozi su pregrada i činjenica da je prednje jezgro vezano za plašt. Swift je ponovo prvi spojio ”bonded” zrno sa plastičnim vrhom u izuzetno aerodinamično zrno Scirroco. Slijedili su ga Hornady (InterBond) i Nosler (AccuBond).

Zgradba sodobnih lovskih krogel

Fotografija 11: Nosler AccuBond

Barnes je plastični vrh dodao seriji TSX i dobio TTSX (Tipped Tripple Shock X). Da bi smanjio duljinu zrna i postigao istu težinu, Barnes je u zadnju stranu TTSX-a umetnuo tešku jezgru od volframa (MRX).

Zgradba sodobnih lovskih krogel

Fotografija 12: Barnes MRX

Slično zrno proizveo je Winchester (XP3), i dobio nasljednika veoma uspješnog zrna FailSafe. Odlično, ali manje poznato zrno NorthFork je kombinacija jednog struganog zrna sa pričvršćenim olovnim jezgrom u prednjem dijelu čime se klasično efikasno olovo povezuje sa pouzdanim zaustavljanjem deformacije, bez obzira na brzinu.

Fotografija 13

Fotografija 13: NorthFolk

Korak dalje uradio je Federal, koji je sličnom zrnu Jacka Cartera (BearClaw), kojim je punio i svoju municiju, dodao plastičan vrh, čunjasti zadnji dio te ga je poniklovao (Trophy Bonded Tip).

Zgradba sodobnih lovskih krogel

Fotografija 14: Federal TrophyTip

Na donji dio takvih zrna proizvođači urezuju zareze (utore) kojim se smanjuje klizna površina zrna, a time se smanjuje tlak, dobiva se veća brzina i smanjuje se stupanj nanošenja bakra na cijev. Niklovanje i različiti premazi (suha maziva) imaju isti zadatak i sličan efekat. Maziva nalaze se u prvim verzijama ”krutih” monolitnih zrna, kao što su Barnes XLC (suho mazivo plave boje) i Winchester Failsafe (mazivo Lubalox crne boje).

Fotografija 15: Barnes, ABC, FailSafe, Grom

Sažetak

Ako sumiram vrlo grubo, konstrukcijski jednostavna (”mekana”) zrna su veoma dobra za manju divljač (srna) i za veću divljač (jelen) pod uvjetom da je hitac okomit na ramena i da zrno ne pogodi tvrđe kosti. Malo poboljšana zrna sa barijerama, dva jezgra su u pravilu univerzalno rješenje za lovce koji većinom love manju divljač i ponekad veću. ”Bonded” zrna su najuniverzalnija i predstavljaju kombinaciju široke spužve i brze deformacije sa tvrdom konstrukcijom. Zrna u kojima se kombinira više dobrih rješenja (npr. A-Frame) su ponekad čak i bolja za veću divljač, a mogu biti manje efikasna u ”šoku” za manju. Monolitna zrna su poznata po najvećoj prodornosti i (%) nešto manjoj uspješnosti kada se pretpostavlja da će manja divljač ”pasti u vatri”. Ovo nije samo moje iskustvo, već i mišljenje mnogih koji se malo ozbiljnije bave ovim pitanjem. Međutim, i dalje postoje velike razlike u istoj kategoriji lovačkih zrna (”bonded”, monolitna…), pa je ova ocjena veoma općenita, a opis svih faktora ciljne balistike je tema za drugi članak. Zapravo, zrna koja penetriraju malo manje rade nešto veću rupu – i obrnuto! Poređenje naravno važi za zrna slične težine i prečnika (npr. zrna od 7 mm težine 10 – 11 g). Neki tipovi/vrste zrna mogu imati potpuno drugačiji ”temperament” u 6,5×68 u odnosu na 9,3×62.

Zaključak

Pravilna struktura zrna je garancija njegove efikasnosti. Često od njega zahtijevamo opću primjenjivost (za srne i jelene), a neka zrna bolja su u penetraciji i manje dobra u pružanju energetskog ”šoka” – i obrnuto. Lovac mora poznavati strukturu svojeg zrna, njegovo djelovanje te ograničenja i prednosti. Nešto ”bolje” lovačko zrno uvijek je dobra i pristupačna investicija. U nepredvidljivim uslovima lova, koji zaista često nisu idealni, upravo te male prednosti mogu omogućiti da budemo uspješniji, posebno kad lovimo veću divljač. Isto tako ponekad nam omogućavaju još pošteniji hitac, čemu uvijek moramo težiti. Kao što kaže veoma iskusan američki autor, 90% uspjeha hica zavisi od mjesta pogotka, 9% o konstrukciji zrna, a 1% o izboru naboja. Na pitanje koji je lovačko zrno ”najbolje” na kraju se može odgovoriti – kako za šta.

Gregor Hodnik

1 90% olova, 7% kositra i 3% antimona

2 Shooting Times, lipanj 2004., autor fotografija i članka „Advantages of bonded bullets“ je Rick Jamisson

3 http://www.norma.cc/en/ammunition-academy/expansion

Galerija slika

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *