Na Veleučilištu u Karlovcu u Hrvatskoj u ožujku 2018. godine održan je znanstveno – stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem ‘Priroda i divljač – Strane vrste i lovstvo’, a o čemu je napravljen i zbornik sažetaka tema koje su bile prezentirane i dio rasprava, a koji možete pročitati klikom ovdje.
Na portalu Lovci Balkana prenijet ćemo tekstualno dio tema koje su nam od interesa, sve s ciljem plemenjenja vlastitog znanja te očuvanja prirode i divljači.
Dragan Gačić, Branislav Stankov, Arsenije Šimić govorili su na temu ‘Status i upravljanje stranim vrstama divljači u Sloveniji’
Dragan Gačić, Branislav Stankov, Arsenije Šimić(2018): Strane vrste divljači u Srbiji – stanje i problemi. Zbornik sažetaka 2. znanstveno-stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem "Priroda i divljač" - Strane vrste i lovstvo / Krunoslav Pintur (ur.), 01. ožujak 2018., Karlovac: Velučilište u Karlovcu., str. 19-20. (predavanje).
U lovištima Srbije trenutno obitava nekoliko vrsta divljači stranog (alohtonog) porijekla, koje su u prošlosti naseljavane na razne načine.
Najrasprostranjenija i najbrojnija strana vrsta je fazan (Phasianus spp.), slično kao i u mnogim zemljama Evrope, koji se uzgaja svake godine u suvremenim uzgajalištima (fazanerijama), prvenstveno u cilju unošenja fazanskog pomlatka (starost do 10 tjedana) u lovišta ili odraslih fazana na poligone za lov (starost 6 i više mjeseci).
Plan i obim godišnje proizvodnje fazana zavisi od realnih (smanjenih) potreba trišta Srbije, tj. potražnje lovačkih organizacija.
Službeni statistički podaci ukazuju da procijenjena proljetna brojnost fazana iznosi oko 333.000 jedinki u 2015., dok je iste godine uneseno u lovišta preko 250.000 jedinki, uglavnom fazanskog pomlatka.
Ukupno korištenje fazana iznosi oko 282.000 jedinki, što uključuje odstrel (127.000) i registrirane gubitke (155.000). U budućnosti posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti fazana od bolesti i negativnih utjecaja intenzivne poljoprivrede, kao i genetskim istraživanjima postojećih populacija fazana.
Ostale strane vrste divljači od lovnog značaja su jelen lopatar i muflon, koje se uglavnom uzgajaju zajedno u manjim ograđenim prostorima kojima gospodare javna poduzeća (“Vojvodinašume”, “Srbijašume” i “Nacionalni park Fruška gora”), Vojska Srbije i lovačke organizacije.
Procijenjena proljetna brojnost u 2015. iznosi oko 1.100 jedinki jelena lopatara i 380 jedinki muflona, dok odstrjel iznosi manje od 100 jedinki (99, odnosno 17).