Na Veleučilištu u Karlovcu je u ožujku 2018. godine održan znanstveno – stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem ‘Priroda i divljač – Strane vrste i lovstvo’, a o čemu je napravljen i zbornik sažetaka tema koje su bile prezentirane i dio rasprava, a koji možete pročitati klikom ovdje.
Na portalu Lovci Balkana prenijet ćemo tekstualno dio tema koje su nam od interesa, sve s ciljem plemenjenja vlastitog znanja te očuvanja prirode i divljači.
Boštjan Pokorny, Ivan Kos, Hubert Potočnik i Katarina Flajšman govorili su na temu ‘Status i upravljanje stranim vrstama divljači u Sloveniji’
Boštjan Pokorny, Ivan Kos, Hubert Potočnik, Katarina Flajšman (2018): Status i upravljanje stranim vrstama divljači u Sloveniji. Zbornik sažetaka 2. znanstveno-stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem "Priroda i divljač" - Strane vrste i lovstvo / Krunoslav Pintur (ur.), 01. ožujak 2018., Karlovac: Velučilište u Karlovcu., str. 17-18. (predavanje).
U Sloveniji, sedam od 18 vrsta divljači su (ili se smatraju) strane, odnosno, prisutne su u faunističkoj zajednici zahvaljujući ljudskom prijenosu: jelen lopatar (Dama dama), europski muflon (Ovis aries musimon), alpski kozorog (Capra ibex), nutrija (Myocastor coypus), bizamski štakor (Ondatra zibethicus), aplski svizac (Marmota marmota) i kunopas (Nyctereutes procyonoides). Čagalj (Canis aureus), kao invanzivna vrsta, je nedavno spontano kolonizirao nekoliko regija.
Podrijetlo ovih vrsta u Sloveniji je raznoliko: (i) kunopas (njegova je prisutnost dokumentirana sporadično od 1981.), bizamski štakor (nakon prvog pojavljivanja 1934., ova je vrsta naselila nekoliko jezera i rijeka, ali im se populacija znatno smanjila od 1990.), čagalj (prvo pojavljivanje zabilježeno 1952.; uz nedavno znatno povećanje populacije) su disperzirali u Sloveniju iz susjednih zemalja; (ii) nutrija je pobjegla s farme krznaša na sjeveroistoku (1937), a u primorskoj i središnjoj Sloveniji (1989) stvorila je nekoliko širećih populacija; (iii) jelen lopatar, muflon, kozorog i svizac uvedeni su na brojne lokacije u Sloveniji u periodu 1950. – 1970., primarno s ciljem povećavanja lovnih resursa/prihoda.
U ovom će radu biti prezentirani statusi i upravljanje stranim vrstama divljači u Sloveniji. Bit će naglašeni i najnoviji znanstveni doprinosi u biologiji egzotičnih (stranih) dvopapkara (primjerice prostorno-vremenska varijabilnost mase tijela; reproduktivna uloga mužjaka).
Cijeli sažetak o temama pročitajte na stranicama Veleučilišta u Karlovcu.