{"id":10714,"date":"2021-08-27T10:11:09","date_gmt":"2021-08-27T08:11:09","guid":{"rendered":"https:\/\/lovcibalkana.com\/?p=10714"},"modified":"2021-08-27T10:11:09","modified_gmt":"2021-08-27T08:11:09","slug":"izrada-modernih-lovackih-zrna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/lovcibalkana.com\/bs\/izrada-modernih-lovackih-zrna\/","title":{"rendered":"Izrada modernih lova\u010dkih zrna"},"content":{"rendered":"

Od trenutka kada na divlja\u010d bacio prvi kamen, \u010dovjek razmi\u0161lja o tome kako pobolj\u0161ati svoje projektile i pove\u0107ati uspjeh u lovu. Prva lova\u010dka zrna \u2013 olovo i crni prah su bili dobra kombinacija. Mnogo br\u017ei bezdimni barut, me\u0111utim, na kraju je zahtijevao nove ideje za izradu idealnog lova\u010dkog zrna<\/strong><\/a>. \u010cak i danas, sa pojavom mnogo modernih i efikasnih lova\u010dkih zrna, mi\u0161ljenja su podijeljena oko toga \u201dkoje je lova\u010dko zrno najbolje\u201d. Ovaj \u010dlanak, naravno, ne\u0107e ponuditi ovaj odgovor, niti mu je to svrha. Me\u0111utim, lovcu \u0107e pomo\u0107i spoznati razloge za razli\u010dite na\u010dine izrade novijih lova\u010dkih zrna, razumjeti razlike u efikasnosti te lak\u0161e izabrati verziju koja mu odgovara.<\/i><\/p>\n

Od olova do presvu\u010denih zrna<\/h2>\n

Izumom bezdimnog baruta 1886. godine i njegovim razvojem, te\u017eine i pre\u010dnici zrna su se smanjili, a njihove brzine pove\u0107ale. Kada olovno zrno pre\u0111e brzinu od 600 m\/s, vi\u0161e ne mo\u017ee dobro pratiti rotaciju u cijevi jer je premekano. Rezultat je preskakanje \u017elijeba, tragovi olova po cijevi i neto\u010dni hici. Dodavanje antimona (za tvrdo\u0107u) i kositra (za fleksibilnost) te omotavanje papirom nije donijelo potpuno rje\u0161enje. \u010cisto olovo ima vrijednost 5 na Brinelovoj ljestvici tvrdo\u0107e (Bhn). Uteg za centriranje1<\/a><\/sup> posti\u017ee tvrdo\u0107u Bhn 14 \u2013 16. Najte\u017ee olovo “Linotype” i dalje je bio bilo sa Bhn 22. Olovo je trebalo za\u0161tititi metalnim premazom. Naj\u010de\u0161\u0107e su se koristili bakar (Bhn 35) i mekani \u010delik (Bhn 120). Prva presvu\u010dena lova\u010dka zrna su napravljena 1892. i 1893. godine.<\/p>\n

\u0160ta zahtijevamo od lova\u010dkog zrna i kako to treba posti\u0107i?<\/h2>\n

Dok jedni zagovaraju maksimalnu penetraciju, drugi te\u017ee maksimalnom osloba\u0111anju energije da bi postigli \u201d\u0161ok\u201d, a idealna istina je, kao i uvijek, negdje izme\u0111u. Sla\u017eemo se da lova\u010dko zrno najprije mora pogoditi (ta\u010dnost), zatim pouzdano prodrijeti u vitalne organe (prodor), a zatim je va\u017ena energija projektila, tj. na\u010din na koji zrno o\u0161te\u0107uje vitalne organe da bi \u0161to prije izazvalo smrt. Sva energija projektila je beskorisna ako efikasno ne o\u0161teti vitalne organe ili ako zrno ne penetrira dovoljno u tijelo. Isto tako je sva energija projektila beskorisna ako samo glatko propuca i malo o\u0161teti tijelo. Pravilna konstrukcija i izrada zrna obezbje\u0111uju da zrno nanese najefikasnije o\u0161te\u0107enje vitalnim organima, a tako i pouzdanu i brzu smrt (u idealnom slu\u010daju, nakon hica \u017eivotinja pada na mjesto mrtva, \u201du vatri\u201d). <\/span><\/span><\/p>\n

Zrna za lov na veliku divlja\u010d koje \u0107emo ovdje opisati u su\u0161tini imaju samo jedan cilj. Prednji dio bi se trebao kontrolirano transformirati (deformirati) da bi njegov pove\u0107ani promjer prenio \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e sile (energije) na razli\u010dita tkiva \u2013 razli\u010dite organe kroz koje prodire i na taj ih na\u010din efikasno o\u0161te\u0107uje. \u0160irenje zrna treba zaustaviti na odgovaraju\u0107em pre\u010dniku. Preveliki pre\u010dnik mo\u017ee inhibirati i smanjiti penetraciju, ali premali ne\u0107e biti toliko efiksan. Ako se zrno zgnje\u010di, tada gubi vlastitu te\u017einu, \u010dime gubi silu inercije (momentum), koja sve te\u017ee gura ostatak zrna kroz tkiva. Netaknuta zadnja strana i najve\u0107a kona\u010dna te\u017eina te odgovaraju\u0107i pre\u010dnik su garancija \u017eeljene penetracije, koja obezbje\u0111uje da zrno u\u010dinkovito o\u0161teti obje polovice tijela sa vitalnim organima i po mogu\u0107nosti iza\u0111e (prostrijelna rana). Izlaz zrna je po\u017eeljan jer je to vidljiv znak da je zrno pouzdano i u\u010dinkovito penetriralo kroz obje polovice tijela i da postoji dobar trag krvi. Ali vi\u0161e o ciljnoj balistici neki drugi put. <\/span><\/span><\/p>\n

Znamo razli\u010dite na\u010dine na koje mo\u017eemo posti\u0107i sva \u017eeljena (potrebna) svojstva zrna; odgovaraju\u0107u deformaciju, odgovaraju\u0107u penetraciju i \u010dim ve\u0107u kona\u010dnu te\u017einu. U ovom \u010dlanku \u0107emo u prvom redu opisati razli\u010dita <\/span><\/span>presvu\u010dena lova\u010dka zrna sa olovnim jezgrom<\/b><\/span><\/span>. <\/span><\/span><\/p>\n

Jezgro i pla\u0161t \u2013 izrada zrna sa olovnim jezgrom<\/h2>\n

\u201dCup and core\u201d, kako Amerikanci nazivaju uobi\u010dajena presvu\u010dena zrna sa olovnim jezgrom, su zrna jednostavne konstrukcije i jednostavne proizvodnje. Iz bakrenog lima izre\u017ee se bakrena plo\u010dica (disk), pa se dubokim vu\u010denjem najprije oblikuje plitka \u010da\u0161ica i na kraju se dobije cilindar. U njega se ubacuje ve\u0107 oblikovano olovno jezgro, a zatim se jo\u0161 oblikuje vrh zrna.<\/span><\/span><\/p>\n

\"Fotografija

Fotografija 1<\/p><\/div>\n

Ovo je <\/span><\/span>naj\u010de\u0161\u0107i<\/b><\/span><\/span> na\u010din izrade oblo\u017eenih zrna, ali naravno nije jedini.<\/span><\/span> U SPEER zrnu<\/span><\/span>HotCor<\/i><\/span><\/span> u pla\u0161t se npr. ulijeva <\/span><\/span>teku\u0107e olovo. Tre\u0107i na\u010din proizvodnje je kori\u0161tenjem bakarnih cijevi i olovnog zrna. \u010cetvrti na\u010din je nano\u0161enje bakra na olovno jezgro. <\/span><\/span>(Jezgra: Brenneke koristi i kositrena jezgra, razli\u010diti proizvo\u0111a\u010di iz SAD-a koriste i komprimovani prah od bakra, volframa, \u017eeljeza ili mje\u0161avine navedenih materijala.)<\/i><\/span><\/span><\/p>\n

Konstrukcijski jednostavna zrna<\/h2>\n

Ako je pla\u0161t zrna jednake debljine od vrha do dna i nema nikakvih unutarnjih \u201dbarijera\u201d, zrno ne\u0107e imati mehanizam sa kojem bi se na odre\u0111enoj ta\u010dki zaustavila deformacija. Deformacija zavisi samo od brzine, pa prevelika brzina<\/strong><\/a> mo\u017ee uni\u0161titi zrno i ono ne\u0107e mo\u0107i obaviti svoj posao. Tipi\u010dni primjeri takvih jednostavnih zrna su klasi\u010dna \u201dSoft Point\u201d, tj. \u201dTailmantel\u201d zrna. To uklju\u010duje sva lova\u010dka zrna koja proizvode Sierra (GameKing, ProHunter), Geco (Tailmantel), Norma (Soft Point…) i mnoga druga. Za takvo jednostavno zrno sigurno ne mo\u017eemo tvrditi da se radi o \u201dzrnu s nadziranom ili kontrolisanom deformacijom\u201d, ali o tome vi\u0161e u nastavku.<\/p>\n

Kada upotreba brzih naboja jo\u0161 nije bila toliko ra\u0161irena me\u0111u lovcima, izrada presvu\u010denih lova\u010dkih zrna nije bila toliko va\u017ena kao danas. Pri umjerenim brzinama i nezahtjevnim hicima ovo jednostavno presvu\u010deno zrno sa olovom ili otvorenim vrhom (rupom) moglo je (i jo\u0161 uvijek je) biti vrlo efikasno prvenstveno za manju \u201dmek\u0161u\u201d divlja\u010d. Pojavom brzometne municije, sa sve ve\u0107im iskustvom pri ga\u0111anju (naravno, nisu svi hici idealni), lovci su kona\u010dno shvatili da ovaj jednostavan projektil treba pobolj\u0161ati. Konstruktori su na razli\u010dite na\u010dine poku\u0161avali pove\u0107ati efikasnost i zadovoljiti kriterije koje lova\u010dko zrno treba ispuniti. To su dovoljna preciznost, dovoljan prodor, pouzdana (ali ne prevelika) deformacija i \u0161to ve\u0107a kona\u010dna te\u017eina. Osim toga, zrno se treba dobro otvoriti pri ni\u017eim brzinama i ne raspasti se pri ve\u0107ima jer \u0107e se koristiti na razli\u010ditim udaljenostima i u municijama razli\u010dite brzine. Metode kontrole su: <\/span><\/span>debljina pla\u0161ta, zrna razli\u010dite tvrdo\u0107e, barijere\/dr\u017ea\u010di zrna, komore, povezivanje jezgra sa pla\u0161tom, vrhovi\/zarezi na vrhu zrna <\/b><\/span><\/span>i poglavlje za sebe \u2013 <\/span><\/span>uniformna ili monolitna zrna<\/b><\/span><\/span>.<\/span><\/span> <\/b><\/p>\n

Debljina pla\u0161ta<\/span><\/h3>\n

To je najlak\u0161i na\u010din za kontrolu deformacije zrna. Neka presvu\u010dena zrna ve\u0107 imaju pla\u0161t koji je pri vrhu tanji, a ispod deblji. Deblji sloj pru\u017ea i ve\u0107u otpornost kod procesa deformacije koja \u0107e se na odre\u0111enoj ta\u010dki zaustaviti \u2013 posljedica je ve\u0107a kona\u010dna te\u017eina. Tanji vrh obezbje\u0111uje brzu po\u010detnu deformaciju. Pri zahtjevnim hicima (u\/kroz kost) i ve\u0107im brzinama (hici iz blizine, ja\u010di naboji) i dalje se mo\u017ee dogoditi prekomjerno drobljenje, a jezgra se i dalje mo\u017ee odvojiti od pla\u0161ta. Nakon hitaca na ve\u0107u divlja\u010d ponekad se zajedno mogu prona\u0107i ispod ko\u017ee, na mjestu gdje bi zrno trebalo da iza\u0111e. Kad se koriste bakrene cijevi, dobiva se lova\u010dko zrno debljeg pla\u0161ta koje se sporije deformira i te\u017ee se raspada. <\/span><\/span><\/p>\n

Jezgra razli\u010dite tvrdo\u0107e<\/span><\/h3>\n

Wilhelm Brenneke <\/b><\/span><\/span><\/a>(1865. \u20131951.) bio je genijalni njema\u010dki konstruktor koji je prvi proizveo zrno sa jezgrima razli\u010dite tvrdo\u0107e (Brenneke<\/span><\/span> TIG\/TUG ).<\/b><\/span><\/span> Osim lova, strast mu je bio i razvoj jakih naboja jer je tada\u0161nja municija bila neprikladna i \u010desto je uzrokovala ranjavanje divlja\u010di. 1905. napravio je svoje prvo zrno <\/span><\/span>Ideal<\/i><\/span><\/span>, iz kojeg je kasnije razvio iznimno uspje\u0161na zrna TIG (1917.) i TUG (1935.), koja se koriste jo\u0161 i danas.<\/span><\/span><\/p>\n

\"Zgradba

Fotografija 2: Brenneke Ideal<\/em><\/p><\/div>\n

(RWS\/RUAG proizvodi ih kao ID i UNI Classic). Princip kori\u0161tenja dva jezgra razli\u010dite tvrdo\u0107e u jednom zrnu obezbje\u0111uje brzu i pouzdanu deformaciju prednjeg dijela i zaustavljanje procesa kad se do\u0111e do tvrdog jezgra. Taj dizajn se bazira na zahtjevu da prednji dio treba da se raspadne, a dijelovi zrna zatim iznutra trebaju o\u0161tetiti vitalne organe. Za to je idealno zrno sa \u010deli\u010dnim pla\u0161tom jer se lako drobi, a posljedica je ve\u0107a koli\u010dina olova u tkivu i manja kona\u010dna te\u017eina. Tipi\u010dno zrno \u201eTIG\u201d zadr\u017eava pribli\u017eno 60% svoje originalne te\u017eine, o \u010demu svjedo\u010de dva naknadno izmjerena izva\u0111ena iz ulovljenog odraslog jelena. TUG je namijenjen ve\u0107oj divlja\u010di, pa je dizajniran tako da zadr\u017ei \u010dak i vi\u0161e vlastite te\u017eine od TIG-a. Kod deformacije daje ne\u0161to manji pre\u010dnik prednjeg dijela, \u0161to omogu\u0107uje lak\u0161u penetraciju. Drobljenje ili raspad zrna danas vi\u0161e nije po\u017eeljan iz dva razloga. Te\u017eina tih dijelova bila bi premala za pravi efekat, a postoje i drugi razlozi za zabrinutost povezani s ostacima olova u mesu divlja\u010di. Jezgra razli\u010dite tvrdo\u0107e imaju i RWS H-Mantle (i barijera), RWS Dopelkern (i pretinac).<\/span><\/span>\u00a0Dva jezgra razli\u010dite tvrdo\u0107e imalo je i prethodno zrno SPEER \u2013 GrandSlam.<\/span><\/span><\/p>\n

\"Zgradba

Fotografija 3<\/p><\/div>\n

Barijere\/dr\u017ea\u010di jezgra<\/h3>\n

Jedan od na\u010dina da se zaustavi proces deformacije i zadr\u017eavanja jezgra je mehani\u010dko \u201dzaklju\u010davanje\u201d jezgra dijelom pla\u0161ta. RWS je jo\u0161 davno razvio zrno <\/span><\/span>H-Mantel <\/i><\/span><\/span>u kojem su dvije jezgre odvojene dijelom zakrivljenog pla\u0161ta. Jedna od ranih konstrukcija je bila ameri\u010dka \u201dPeters Belted soft point\u201d u kojoj je oko jezgre ugra\u0111ena posebna traka (pojas) od tombaka za oja\u010danje. Tipi\u010dna zrna sa <\/span><\/span>unutra\u0161njom<\/b><\/span><\/span> barijerom ili dr\u017ea\u010dem jezgra su Remington <\/span><\/span>Core-Lokt<\/i><\/span><\/span> i Hornady <\/span><\/span>InterLock<\/i><\/span><\/span>. Sli\u010dna barijera mo\u017ee se posti\u0107i i odgovaraju\u0107im <\/span><\/span>vanjskim <\/b><\/span><\/span>utorom, pojasom. To imaju npr. RWS zrna <\/span><\/span>Kegelspitz, Dopelkern<\/i><\/span><\/span> i Brenneke zrna <\/span><\/span>TIG\/TUG.<\/i><\/span><\/span> Brenneke vrlo dobro opisuje ovu vanjsku barijeru ili pojas kao \u201ddr\u017ea\u010d jezgre\u201d ili \u201ddeformacijsku barijeru\u201d.<\/span><\/span><\/p>\n

\"Zgradba

Fotografija 4: TIG Brenneke<\/p><\/div>\n

Ova barijera tako\u0111e dobro funkcionira sa zrnom Geco Plus, iako je njezina glavna svrha ovdje bolje postaviti zrno u grlo cijevi i optimizirati dinamiku izvla\u010denja iz grla cijevi nakon paljenja baruta. Provjereno u RUAG-u. <\/span><\/span><\/p>\n

Pregrade<\/h3>\n

Ujesen 1946. kanadski los prekriven blatom, unato\u010d ta\u010dnom i dobrom hicu iz mo\u0107ne pu\u0161ke kal. .300 H&H <\/span><\/span>Johna Noslera<\/b><\/span><\/span>, mirno se udaljio i nikada nije prona\u0111en. Razlog neuspjeha je bio taj \u0161to je zrno navedenog kalibra i uobi\u010dajene izrade dovedeno do ruba svojih mogu\u0107nosti. Zbog velike brzine, blata i kompaktnih mi\u0161i\u0107a vrlo se vjerovatno raspalo i prije nego \u0161to je penetriralo u vitalne organe. Na putu ku\u0107i John Nosler je po\u010deo razmi\u0161ljati o lova\u010dkom zrnu koje bi bilo efikasno bez obzira na veli\u010dinu divlja\u010di i bez obzira na kut hica. Sljede\u0107e godine testirao je razli\u010dite ideje, a na kraju je 1948. konstruirao zrno sa dva jezgra odvojena pregradom (eng. <\/span><\/span>partition<\/i><\/span><\/span>). Prednji dio se brzo \u0161iri, a stra\u017enji dio ostaje netaknut, bez obzira na brzinu naboja i sve prepreke (kosti). U pravilu gubi 40% svoje te\u017eine, ali ne vi\u0161e od 60%. Efikasno je upravo zato \u0161to na po\u010detku djeluje kao uobi\u010dajeno \u201dkonstrukcijski jednostavno\u201d zrno koje se obi\u010dno brzo i lako otvara (efikasnost na manjoj divlja\u010di), a zatim se \u0161irenje zaustavlja najkasnije na pregradi. Zbog toga zadr\u017eava te\u017einu, ne raspada se i dobro penetrira. <\/span><\/span><\/p>\n

\"Zgradba

Fotografija 5<\/p><\/div>\n

Spomenuto lova\u010dko zrno <\/span><\/span>Partition <\/b><\/i><\/span><\/span>slovenski lovci koriste ve\u0107 decenijama u liniji Hinterbergerove municije, a njihova municija je punjena Noslerovim zrnima. Nosler je, u suradnji s Winchesterom, dodatno pobolj\u0161ao svoje zrno tako \u0161to je zadnje jezgro oblo\u017eeno \u010deli\u010dnom \u010da\u0161icom, olovo je dodatno zarobljeno, a pregrada je oja\u010dana. (<\/span><\/span>Partition Gold<\/i><\/span><\/span>). Koncept Johna Noslera preuzeo je Swift i napravio korak dalje sa zrnom <\/span><\/span>A-Frame.<\/i><\/span><\/span><\/p>\n

\"Zgradba

Fotografija 6<\/p><\/div>\n

Vezivanje jezgra za pla\u0161t<\/b><\/span><\/p>\n

Kombinacija olovnog jezgra sa pla\u0161tom odli\u010dna je metoda za obezbje\u0111ivanje ve\u0107e kona\u010dne te\u017eine i duboke penetracije. Kompanija Bitterroot Bullet Company iz Sjedinjenih Dr\u017eava bila je pionir u ovom podru\u010dju krajem 1960-ih. Vezivanje jezgra za pla\u0161t predstavljalo je korak naprijed u evoluciji razvoja lova\u010dkih zrna, pa <\/span><\/span>Billa Steigersa<\/b><\/span><\/span> smatramo \u201eocem\u201d ovih zrna. On je izradio zrno u kojem je jezgro bilo povezano sa pla\u0161tom na na\u010din koji je ostao tajna jo\u0161 20 godina. Vezivanje jezgra za pla\u0161t omogu\u0107uje prednjem dijelu zrna da se efikasno \u0161iri\/defirmira gotovo bez uobi\u010dajenog drobljenja. Zato ono zadr\u017eava ve\u0107inu svoje te\u017eine (80 \u2013 95%), \u0161to je klju\u010d za penetraciju, osobito kroz debele mi\u0161i\u0107e i kosti fizi\u010dki ve\u0107e divlja\u010di. Na\u010din vezivanja jezgra za pla\u0161t ve\u0107 je naveden u opisu zrna <\/span><\/span>Evolution <\/i><\/span><\/span>i <\/span><\/span>Plus <\/i><\/span><\/span>(Lovec 1-2\/2012). Prva kompanija u Evropi koja je uspje\u0161no i masovno proizvodila takva zrna bila je \u0161vedska Norma (<\/span><\/span>Oryx<\/i><\/span><\/span>), koja je zatim posudila tehnologiju RWS-u i Gecu, s kojima je u korporaciji RUAG. Remington je \u201dbondingom\u201d uspje\u0161no pobolj\u0161ao ve\u0107 uspje\u0161no zrno staro 40 godina,<\/span><\/span> Core-Lokt<\/i><\/span><\/span> (Premier Core-Lokt Ultra Bonded). Tipi\u010dni predstavnici su: Norma \u2013 Oryx, Hornady \u2013 InterBond, Nosler \u2013 AccuBond, GECO \u2013 Plus, RWS \u2013 Evolution, Swift \u2013 Scirocco i A-Frame, Lapua \u2013 Mega, Winchester \u2013 Power Max Bonded. <\/span><\/span>Drugi na\u010din vezivanja olovnog jezgra za pla\u0161t<\/b><\/span><\/span> je da se najprije konstruira <\/span><\/span>olovno jezgro na koje se nanosi bakar.<\/b><\/span><\/span> Proizvo\u0111a\u010d na olovno jezgro molekulu po molekulu stavlja pla\u0161t, pri \u010demu mo\u017ee i ta\u010dno odrediti njegovu debljinu. Slijedi dizajn koji zrnu daje kona\u010dan oblik. Taj proces prvi je uspje\u0161no upotrijebio SPEER sa zrnom za kratke cijevi GOLD DOT. Kada su se kompanije CCI, SPEER i FEDERAL spojile pod krovom ATK-a, potonja je 2005. godine na ovaj na\u010din proizvela lova\u010dko zrno <\/span><\/span>Fusion<\/i><\/span><\/span>. SPEER je zatim napravio sli\u010dno zrno <\/span><\/span>DeepCurl<\/i><\/span><\/span>. Prednost takve proizvodnje je ekonomi\u010dnost, pa se ta zrna odlikuju pristupa\u010dnom cijenom i svim karakteristikama \u201d<\/span><\/span>bonded<\/i><\/span><\/span>\u201d zrna. Bonded zrna ubrajaju se u najuniverzalnija. Ali postoje i odre\u0111ene razlike izme\u0111u tih zrna. Npr. <\/span><\/span>Oriks<\/i><\/span><\/span> se smatra prili\u010dno \u201cmekim\u201c. Stoga je <\/span><\/span>Oryx <\/i><\/span><\/span>\u201defikasniji\u201d za manju divlja\u010d i penetrira ne\u0161to manje, dobro je za ne\u0161to sporije naboje (npr. 7×57), a uz brzi naboj i hitac iz blizine mo\u017eete, uz pad pri vatri (npr. jelena), ra\u010dunati i na vidljive modrice. Sve ovisi o brzini pogotka, preprekama (kostima) i vrsti divlja\u010di na koju se puca. Na fotografiji <\/span><\/span>br. 7<\/span><\/span> prikazana je struktura odre\u0111enih \u201dbonded\u201d zrna. Na fotografiji <\/span><\/span>br. 8<\/span><\/span> prikazana je razlika izme\u0111u zrna koje je metu pogodilo brzinom od 915 m\/s i ilustrira pogotke jakih naboja tj. hitaca iz blizine. Na fotografiji <\/span><\/span>br. 9<\/span><\/span> prikazana je deformacija istih zrna koja su pogodila metu brzinom od 600 m\/s i ilustrira deformaciju pri dalekometnim hicima tj. hicima sa sporijim nabojem.<\/span><\/span>2<\/a><\/span><\/span><\/sup> Odli\u010dan prikaz razlika izme\u0111u pogodaka razli\u010ditim vrstama zrna razli\u010ditim brzinama mo\u017eete prona\u0107i na web lokaciji \u0161vedske Norme.<\/span><\/span>3<\/a><\/span><\/span><\/sup><\/p>\n

\"Zgradba

Fotografija 7<\/p><\/div>\n

\"Zgradba

Fotografija 8<\/p><\/div>\n

\"Zgradba

Fotografija 9<\/p><\/div>\n

Monolitna zrna<\/span><\/h2>\n

Druga paralela u razvoju lova\u010dkih zrna je bio razvoj monolitnih (homogenih, uniformnih…) zrna. Ona su ve\u0107inom ili u cjelini proizvedena od bakra ili legure. U nastavku \u0107u opisati razvoj tih uniformnih zrna, spomenuti \u201dna\u0161e\u201d ABC zrno te navesti sve njihove prednosti i nedostatke. Opisat \u0107u i usporedni test nekih od ovih zrna koji sam obavio i op\u0107eniti na\u010din pravilnog \u201dku\u0107nog\u201d testiranja lova\u010dkih zrna. <\/span><\/span><\/p>\n

Plasti\u010dni\/metalni vrh i zarezi<\/h3>\n

Plasti\u010dni (polimerni) vrh je dobra zamjena za olovni vrh koji se lako mo\u017ee o\u0161tetiti. Tako je i mnogo lak\u0161e izraditi zaista \u201do\u0161tar\u201d plasti\u010dni vrh, \u0161to pove\u0107ava vrijednost balisti\u010dkog koeficijenta (BC). BC nam govori koliko dobro zrno savladava otpor zraka. Rezultat je bla\u017ea krivulja leta zrna, ne\u0161to ve\u0107a brzina kod poga\u0111anja mete, a vrh ubrzava po\u010detnu deformaciju. Zbog ve\u0107e stabilnosti pripisuje im se i ve\u0107a ta\u010dnost. Jo\u0161 1939. Remington je bio pionir na ovom podru\u010dju sa svojim zrnom \u201d<\/span><\/span>Bronze Point<\/i><\/span><\/span>\u201d. U vrh zrna postavljen je konus od tombaka.<\/span><\/span><\/p>\n

\"Zgradba

Fotografija 10: Remington Bronze Point<\/p><\/div>\n

Winchester je tako\u0111e davno razvio vlastitu verziju, <\/span><\/span>Silvertip <\/i><\/span><\/span>sa aluminijumskim vrhom. Takvi vrhovi danas se u prvom redu koriste za zrna <\/span><\/span>BallisticTip, AccuBond, E-Tip<\/i><\/span><\/span> (Nosler), <\/span><\/span>SST, InterBond, A-Max, V-Max<\/i><\/span><\/span> (Hornady), <\/span><\/span>Scirocco <\/i><\/span><\/span>(Swift), <\/span><\/span>AccuTip <\/i><\/span><\/span>(Remington), <\/span><\/span>TTSX, MRX<\/i><\/span><\/span> (Barnes)\u2026, a u Europi <\/span><\/span>Express <\/i><\/span><\/span>(Geco) i <\/span><\/span>PTS <\/i><\/span><\/span>(Sellier & Bellot). Manje o\u0161tre vrhove tj. \u201dkapice\u201d imaju i <\/span><\/span>H-Mantel, Evolution<\/i><\/span><\/span> (RWS), <\/span><\/span>eXergy <\/i><\/span><\/span>(Sellier & Bellot), <\/span><\/span>Naturalis <\/i><\/span><\/span>(Lapua) te zrno <\/span><\/span>Plastic point <\/i><\/span><\/span>(Norma), koje na vrhu ima plasti\u010dnu kuglicu. <\/span><\/span>Zarezi:<\/b><\/span><\/span> neka zrna na vrhu sa unutra\u0161nje ili vanjske strane pla\u0161ta imaju zareze. Njima proizvo\u0111a\u010di \u201dslabe\u201d vrh pla\u0161ta, predodre\u0111uju na\u010din \u0161irenja i ubrzavaju \u0161irenje. Zarezi ili plasti\u010dan\/metalni vrh <\/span><\/span>ne zna\u010di automatski <\/b><\/span><\/span>da su takva zrna namijenjena samo za lov na manju divlja\u010d ili predatore. To isto tako ne zna\u010di da su zrna V-Max, BalisticTip ili Express pogodna za odstrel odraslih jelena. <\/span><\/span><\/p>\n

Kombinacija nekoliko metoda<\/b><\/span><\/span> Osim ve\u0107 spomenutih, proizvo\u0111a\u010di su kombinirali i druge razli\u010dite metode da bi \u0161to potpunije kontrolirali deformaciju. Jedno od prvih takvih zaista uspje\u0161nih zrna bilo je zrno A-Frame iz Swifta, koje karakterizira 2,2x produ\u017eetak izvornog pre\u010dnika, a ostatak izvorne te\u017eine iznosi 95%. Razlozi su <\/span><\/span>pregrada <\/b><\/span><\/span>i \u010dinjenica da je <\/span><\/span>prednje jezgro vezano za pla\u0161t<\/b><\/span><\/span>. Swift je ponovo prvi spojio \u201dbonded\u201d zrno sa plasti\u010dnim vrhom u izuzetno aerodinami\u010dno zrno Scirroco. Slijedili su ga Hornady (<\/span><\/span>InterBond<\/i><\/span><\/span>) i Nosler (<\/span><\/span>AccuBond<\/i><\/span><\/span>).<\/span><\/span><\/p>\n

\"Zgradba

Fotografija 11: Nosler AccuBond<\/p><\/div>\n

Barnes je plasti\u010dni vrh dodao seriji TSX i dobio <\/span><\/span>TTSX<\/i><\/span><\/span> (<\/span><\/span>Tipped Tripple Shock X<\/i><\/span><\/span>). Da bi smanjio duljinu zrna i postigao istu te\u017einu, Barnes je u zadnju stranu <\/span><\/span>TTSX<\/i><\/span><\/span>-a umetnuo te\u0161ku jezgru od volframa (<\/span><\/span>MRX<\/i><\/span><\/span>).<\/span><\/span><\/p>\n

\"Zgradba

Fotografija 12: Barnes MRX<\/p><\/div>\n

Sli\u010dno zrno proizveo je Winchester (<\/span><\/span>XP3<\/i><\/span><\/span>), i dobio nasljednika veoma uspje\u0161nog zrna <\/span><\/span>FailSafe<\/i><\/span><\/span>. Odli\u010dno, ali manje poznato zrno NorthFork<\/span><\/span>\u00a0je kombinacija jednog struganog zrna sa pri\u010dvr\u0161\u0107enim olovnim jezgrom u prednjem dijelu \u010dime se klasi\u010dno efikasno olovo povezuje sa pouzdanim zaustavljanjem deformacije, bez obzira na brzinu. <\/span><\/span><\/p>\n

\"Fotografija

Fotografija 13: NorthFolk<\/p><\/div>\n

Korak dalje uradio je Federal, koji je sli\u010dnom zrnu <\/span><\/span>Jacka Cartera<\/b><\/span><\/span> (<\/span><\/span>BearClaw<\/i><\/span><\/span>), kojim je punio i svoju municiju, dodao plasti\u010dan vrh, \u010dunjasti zadnji dio te ga je poniklovao (<\/span><\/span>Trophy Bonded Tip<\/i><\/span><\/span>).<\/span><\/span><\/p>\n

\"Zgradba

Fotografija 14: Federal TrophyTip<\/p><\/div>\n

Na donji dio takvih zrna proizvo\u0111a\u010di urezuju zareze (utore) kojim se smanjuje klizna povr\u0161ina zrna, a time se smanjuje tlak, dobiva se ve\u0107a brzina i smanjuje se stupanj nano\u0161enja bakra na cijev. Niklovanje i razli\u010diti premazi (suha maziva) imaju isti zadatak i sli\u010dan efekat. Maziva nalaze se u prvim verzijama \u201dkrutih\u201d monolitnih zrna, kao \u0161to su Barnes <\/span><\/span>XLC <\/i><\/span><\/span>(suho mazivo plave boje) i Winchester <\/span><\/span>Failsafe <\/i><\/span><\/span>(mazivo Lubalox crne boje).<\/span><\/span><\/p>\n

\"\"

Fotografija 15: Barnes, ABC, FailSafe, Grom<\/p><\/div>\n

Sa\u017eetak<\/span><\/h2>\n

Ako sumiram <\/span><\/span>vrlo grubo,<\/u><\/span><\/span> konstrukcijski jednostavna (\u201dmekana\u201d) zrna su veoma dobra za manju divlja\u010d (srna) i za ve\u0107u divlja\u010d (jelen) pod uvjetom da je hitac okomit na ramena i da zrno ne pogodi tvr\u0111e kosti. Malo pobolj\u0161ana zrna sa barijerama, dva jezgra su u pravilu univerzalno rje\u0161enje za lovce koji ve\u0107inom love manju divlja\u010d i ponekad ve\u0107u. \u201dBonded\u201d zrna su najuniverzalnija i predstavljaju kombinaciju \u0161iroke spu\u017eve i brze deformacije sa tvrdom konstrukcijom. Zrna u kojima se kombinira vi\u0161e dobrih rje\u0161enja (npr. A-Frame) su ponekad \u010dak i bolja za ve\u0107u divlja\u010d, a mogu biti manje efikasna u \u201d\u0161oku\u201d za manju. Monolitna zrna su poznata po najve\u0107oj prodornosti i (%) ne\u0161to manjoj uspje\u0161nosti kada se pretpostavlja da \u0107e manja divlja\u010d \u201dpasti u vatri\u201d. Ovo nije samo moje iskustvo, ve\u0107 i mi\u0161ljenje mnogih koji se malo ozbiljnije bave ovim pitanjem. Me\u0111utim, i dalje postoje <\/span><\/span>velike razlike u istoj kategoriji lova\u010dkih zrna<\/b><\/span><\/span> (\u201dbonded\u201d, monolitna…), pa je ova ocjena veoma op\u0107enita, a opis svih faktora <\/span><\/span>ciljne balistike<\/u><\/span><\/span> je tema za drugi \u010dlanak. Zapravo, zrna koja penetriraju malo manje rade ne\u0161to ve\u0107u rupu \u2013 i obrnuto! Pore\u0111enje naravno va\u017ei za zrna sli\u010dne te\u017eine i pre\u010dnika (npr. zrna od 7 mm te\u017eine 10 \u2013 11 g). Neki tipovi\/vrste zrna mogu imati potpuno druga\u010diji \u201dtemperament\u201d u 6,5×68 u odnosu na 9,3×62. <\/span><\/span><\/p>\n

Zaklju\u010dak<\/span><\/h2>\n

Pravilna struktura zrna je garancija njegove efikasnosti. \u010cesto od njega zahtijevamo op\u0107u primjenjivost (za srne i jelene), a neka zrna bolja su u penetraciji i manje dobra u pru\u017eanju energetskog \u201d\u0161oka\u201d \u2013 i obrnuto. Lovac mora poznavati strukturu svojeg zrna, njegovo djelovanje te ograni\u010denja i prednosti. Ne\u0161to \u201dbolje\u201d lova\u010dko zrno uvijek je dobra i pristupa\u010dna investicija. U nepredvidljivim uslovima lova, koji zaista \u010desto nisu idealni, upravo te male prednosti mogu omogu\u0107iti da budemo uspje\u0161niji, posebno kad lovimo ve\u0107u divlja\u010d. Isto tako ponekad nam omogu\u0107avaju jo\u0161 <\/span><\/span>po\u0161teniji hitac<\/b><\/span><\/span>, \u010demu uvijek moramo te\u017eiti. Kao \u0161to ka\u017ee veoma iskusan ameri\u010dki autor, 90% uspjeha hica zavisi od mjesta pogotka, 9% o konstrukciji zrna, a 1% o izboru naboja. Na pitanje koji je lova\u010dko zrno \u201dnajbolje\u201d na kraju se mo\u017ee odgovoriti \u2013 kako za \u0161ta.<\/span><\/span><\/p>\n

Gregor Hodnik<\/b><\/i><\/span><\/span><\/p>\n

\n

1<\/a> 90% olova, 7% kositra i 3% antimona<\/i><\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

2<\/a> Shooting Times, lipanj 2004., autor fotografija i \u010dlanka \u201eAdvantages of bonded bullets\u201c je Rick Jamisson<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

3<\/a> http:\/\/www.norma.cc\/en\/ammunition-academy\/expansion<\/p>\n

Galerija slika<\/h2>\n
\"Fotografija
Zgradba sodobnih lovskih krogel <\/div> <\/div> <\/div>
\"Fotografija
Zgradba sodobnih lovskih krogel <\/div> <\/div>
\"Fotografija
Zgradba sodobnih lovskih krogel <\/div> <\/div> <\/div> <\/div>
\"Fotografija
Zgradba sodobnih lovskih krogel <\/div> <\/div> <\/div>
\"Fotografija
Zgradba sodobnih lovskih krogel <\/div> <\/div> <\/div>
\"Fotografija
Zgradba sodobnih lovskih krogel <\/div> <\/div> <\/div> <\/div>
\"Fotografija
Zgradba sodobnih lovskih krogel <\/div> <\/div> <\/div>
\"Fotografija
Zgradba sodobnih lovskih krogel <\/div> <\/div> <\/div> <\/div>
\"Fotografija
Zgradba sodobnih lovskih krogel <\/div> <\/div> <\/div> <\/div>
\"Fotografija
Zgradba sodobnih lovskih krogel <\/div> <\/div> <\/div>
\"Fotografija
Zgradba sodobnih lovskih krogel <\/div> <\/div>
\"Fotografija
Zgradba sodobnih lovskih krogel <\/div> <\/div> <\/div> <\/div>
\"Fotografija
CREATOR: gd-jpeg v1.0 (using IJG JPEG v62), default quality <\/div> <\/div> <\/div>
\"Fotografija
Zgradba sodobnih lovskih krogel <\/div> <\/div> <\/div>
\"Fotografija
Zgradba sodobnih lovskih krogel <\/div> <\/div> <\/div> <\/div> <\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od trenutka kada na divlja\u010d bacio prvi kamen, \u010dovjek razmi\u0161lja o tome kako pobolj\u0161ati svoje projektile i pove\u0107ati uspjeh u lovu. Prva lova\u010dka zrna \u2013 olovo i crni prah su bili dobra kombinacija. Mnogo br\u017ei bezdimni barut, me\u0111utim, na kraju je zahtijevao nove ideje za izradu idealnog lova\u010dkog zrna. \u010cak i danas, sa pojavom mnogo… Read More »Izrada modernih lova\u010dkih zrna<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":10658,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"_uf_show_specific_survey":0,"_uf_disable_surveys":false,"neve_meta_sidebar":"","neve_meta_container":"","neve_meta_enable_content_width":"off","neve_meta_content_width":70,"neve_meta_title_alignment":"","neve_meta_author_avatar":"","neve_post_elements_order":"","neve_meta_disable_header":"","neve_meta_disable_footer":"","neve_meta_disable_title":"","neve_meta_reading_time":"","_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[740],"tags":[1191,833,1192,1193],"aioseo_notices":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/lovcibalkana.com\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/2-Brenneke-Ideal-iz-1905-predhodnik-TIG-1.jpg?fit=1000%2C593&ssl=1","amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/lovcibalkana.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10714"}],"collection":[{"href":"https:\/\/lovcibalkana.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/lovcibalkana.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lovcibalkana.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lovcibalkana.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10714"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/lovcibalkana.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10714\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10730,"href":"https:\/\/lovcibalkana.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10714\/revisions\/10730"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lovcibalkana.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10658"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/lovcibalkana.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10714"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/lovcibalkana.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10714"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/lovcibalkana.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10714"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}