{"id":10576,"date":"2021-06-16T12:13:06","date_gmt":"2021-06-16T10:13:06","guid":{"rendered":"https:\/\/lovcibalkana.com\/?p=10576"},"modified":"2021-06-16T12:13:06","modified_gmt":"2021-06-16T10:13:06","slug":"brzina-zrna-i-duzina-cijevi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/lovcibalkana.com\/bs\/brzina-zrna-i-duzina-cijevi\/","title":{"rendered":"Brzina zrna i du\u017eina cijevi"},"content":{"rendered":"

Na brzinu lova\u010dkog zrna<\/a> bez sumnje uti\u010de i du\u017eina cijevi<\/strong>. Op\u0107enito je pravilo da na svakih 5 cm kra\u0107e ili du\u017ee cijevi kuglica izgubi ili dobije oko 15 m\/s. Ovo pravilo nije precizno jer je nemogu\u0107e uzeti u obzir sve faktore koji se pritom javljaju. Pogledajmo kako du\u017eina cijevi pu\u0161ke uti\u010de na brzinu i kako na taj omjer uti\u010du razli\u010diti faktori, a tako\u0111er \u0107emo pobiti i neke uobi\u010dajene zablude. <\/i><\/span><\/p>\n

Brzina sagorijevanja baruta<\/h2>\n

Va\u017ean faktor<\/strong> je brzina sagorijevanja<\/strong> bezdimnog baruta (eng. burn rate) jer baruti gore razli\u010ditim brzinama. Sporo izgaraju\u0107i baruti su progresivni i u usporedbi sa brzim (<\/span>ofenzivnim<\/i><\/span>) trebaju ve\u0107u udaljenost u cijevi i te\u017ee punjenje da bi postigli optimalnu brzinu, ali zato posti\u017eu ve\u0107e brzine. Brzinu dobivaju postepeno, a pritisak cijelo vrijeme ostaje na dopu\u0161tenom nivou. Budu\u0107i da koli\u010dina baruta direktno uti\u010de na izlaznu brzinu, polako goru\u0107i barut u (pre)kratkoj cijevi ne\u0107e iskoristiti svu svoju energiju u obliku \u0161irenja barutnih plinova sve do trena kad zrno ne napusti cijev. Budu\u0107i da se u sna\u017enijim \u201emagnum\u201c nabojima gotovo isklju\u010divo upotrebljava spori barut, cijevi tih pu\u0161aka duge su najmanje 65 cm, rijetko kra\u0107e. Sporiji baruti imaju ravniju krivulju (\u201evrijeme\/pritisak\u201d), a stra\u017enji dio krivulje se\u017ee prema ustima cijevi. Budu\u0107i da takvi naboji imaju ve\u0107i pritisak, du\u017ea cijev smiruje pritisak plina na ustima cijevi, smanjuju\u0107i tako bljesak i prasak. Skra\u0107ivanje takvih cijevi stoga se ne preporu\u010duje. Grafikon iz priru\u010dnika za Vihtavuori<\/span>1<\/a><\/span><\/sup> (Lapua) prikazuje krivulju pritiska i krivulju brzine zrna u cijevi, a crvena linija pokazuje brzi porast i pad pritiska br\u017eeg baruta. Na sljede\u0107em grafikonu prikazana je krivulja baruta razli\u010ditih brzina.\u00a0<\/span><\/p>\n

\"Brzina<\/p>\n

Balisti\u010dki ciklus<\/h2>\n

Kada upalja\u010d zapali barut<\/strong>, njegovo izgaranje uzrokuje lan\u010danu reakciju<\/strong> u \u010dahuri. Kako se zrno pomi\u010de, vru\u0107i barutni plinovi se \u0161ire. Me\u0111utim, budu\u0107i da su brzina izgaranja baruta i sposobnost stvaranja barutnih plinova usko povezane sa pritiskom, po\u010detni pritisak ubrzava izgaranje baruta; porast pritiska zato se ubrzava. Kad zrno do\u0111e u \u017eljebove cijevi, zaustavljaju ga na trenutak, pa se pove\u0107ava pritisak za pogon zrna, \u0161to dodatno ubrzava izgaranje baruta. Barutni plinovi guraju zrno, istovremeno pove\u0107avaju\u0107i volumen iza zrna, \u010dime se pove\u0107ava i pritisak. Pritisak se smanjuje kad se barutni plinovi vi\u0161e ne mogu \u0161iriti do te mjere da mogu dodatno ubrzati zrno. Kada pritisak naglo padne, to je znak da je barut potro\u0161io svu svoju energiju. U prvih nekoliko cm izgori 99,5% baruta. Pritisak je najve\u0107i na po\u010detku, a smanjuje se prema ustima, gdje je pritisak samo 10 \u2013 30 % najve\u0107e vrijednosti (zavisno od vrste naboja). Barut ima mnogo energije, ali samo 20 \u2013 35% te energije se pretvara u kineti\u010dku energiju, odnosno brzinu projektila. Oko 20 \u2013 30% ukupne energije pretvara se u toplinu, a 40% energije \u201eispaljuje\u201d se kroz usta cijevi u obliku vrelih plinova (preuzeto iz Vihtavuora). <\/span><\/p>\n

Bljesak na ustima cijevi<\/h2>\n

\u201dU bilo kojem modernom naboju sav barut izgara u prvih nekoliko in\u010da puta koji je zrno pro\u0161lo. Ve\u0107ina nas ve\u0107 je vidjela krivulju pritiska kako se strmo penje dok zrno napu\u0161ta \u010dahuru i polako se spu\u0161ta dok zrno putuje kroz cijev. Vrh krivulje ozna\u010dava ta\u010dku na kojoj je barut u potpunosti izgorio. U kalibru .30-30, barut izgara \u201din\u010d\u201d od usta cijevi, ali u nekim Super Magnumima, npr. u .30-378 Weatherby Magnum, mo\u017ee izgorjeti na 4 \u2013 5 in\u010da. U svakom slu\u010daju, sav barut u cijevi izgara mnogo prije nego \u0161to zrno napusti cijev. Za\u0161to onda du\u017ee cijevi daju ve\u0107e brzine? Jer se nakon sagorijevanja baruta barutni plinovi koji su pritom nastali \u0161ire (ekspandiraju). A \u0161ta je onaj veliki bljesak na ustima cijevi koji se vidi u mraku? Ne, to nije neizgoreni barut, nego vreli barutni plinovi koji reaguju sa kiseonikom u atmosferi. Dodavanje kiseonika u bilo koju vatru izaziva dodatno sagorijevanje\u201d, ka\u017ee poznati ameri\u010dki autor <\/i><\/span>John Barsness<\/b><\/i><\/span> u svom \u010dlanku<\/i><\/span>2<\/a><\/i><\/span><\/sup> u kojem obja\u0161njava uobi\u010dajene zablude.<\/i><\/span> Kad zapalimo malo baruta, pojavljuje se \u201ebljesak\u201d, tj. plamen koji gori dobru sekundu zbog izostanka pritiska (\u010dahura, cijev)<\/span>.<\/span><\/p>\n

\"Brzina

Plamen<\/p><\/div>\n

Tokom posjeta fabrici RUAG Ammotec kod prezentacije razli\u010dite municije iz serije Silver selection u mraku detaljno su nam objasnili da <\/span>bljesak na ustima cijevi izaziva ugljen monoksid iz barutnih plinova koji na ustima cijevi reaguje sa kiseonikom i stvara ugljen dioksid<\/b><\/span>. Ova vrhunska municija napunjena je posebnim barutom sa aditivima koji smanjuju nastanak tog plina. <\/span><\/p>\n

Nekoliko \u010dinjenica<\/h2>\n

a) Stvarna brzina gotovo uvijek je manja od objavljene<\/strong> (na pakovanju municije, u katalogu…). Proizvo\u0111a\u010di municije kod testiranja koriste du\u017ee cijevi s u\u017eim le\u017ei\u0161tem naboja i u\u017eom cijevi u odnosu na uobi\u010dajene pu\u0161ke. Tako dobivaju najlo\u0161ije mogu\u0107e uslove u kojima se naboj mo\u017ee na\u0107i, a da pritom ostane unutar dopu\u0161tenih grani\u010dnih vrijednosti pritiska. \u0160ira le\u017ei\u0161ta i cijevi daju ni\u017ei pritisak, a time i manju brzinu projektila. Kada sam prije nekoliko godina mjerio brzinu fabri\u010dke municije 6,5 x 68 i 7 x 65 R, brzina je bila 30 m\/s manja od zabilje\u017eene, iako su cijevi bile duge 65 cm. Tako\u0111e tokom posjeta fabrici RWS, tehni\u010dar ispred testnih cijevi istaknuo je da su prora\u010dunske tabele samo osnova, pa lovac mora provjeriti pad zrna jer se brzina zrna mo\u017ee razlikovati zbog razli\u010ditih faktora. <\/span><\/p>\n

b) \u010cak i ako se u dva oru\u017eja upotrebljava isti naboj i ako su cijevi jednako duga\u010dke, kona\u010dne brzine projektila mogu biti razli\u010dite<\/strong>. Na to tako\u0111e uti\u010du oblik i dubina \u017eljebova, pre\u010dnik cijevi…<\/span><\/p>\n

c) Brzine obi\u010dno variraju<\/strong> \u010dak i kad pucamo istom municijom iz istog oru\u017eja. Odstupanja su isto tako razli\u010dita bez obzira na oprez tokom pripreme fabri\u010dki ili ru\u010dno punjenog naboja. Manje odstupanje <\/span>provjereno <\/b><\/span>ne zna\u010di i bolje rezultate! <\/span><\/p>\n

Sve gore navedeno je obja\u0161njeno jo\u0161 od 1974. u svim SPEER priru\u010dnicima u \u010dlanku \u201d<\/span>Za\u0161to balisti\u010dari dobivaju sijede<\/i><\/span>\u201d<\/span>3<\/a><\/span><\/sup> koji se odnosi na stalno pitanje \u201d<\/span>Za\u0161to moje oru\u017eje ne posti\u017ee tu brzinu ako tamo pi\u0161e da s tom du\u017einom cijevi i tim punjenjem…<\/i><\/span>\u201d <\/span>(Fotografija 4)<\/span><\/p>\n

Rezultati razli\u010ditih testiranja<\/h2>\n

1) Suradnici magazina Guns & Ammo uporedili su 2001. neke od novih pu\u0161aka Ruger, M 77 MK II Compact, sa cijevi od 42 cm i M 77 Varmint sa cijevi od 60 cm kal. .243 Win. Pucali su sa fabri\u010dkom municijom i zrnima od 3,7 g, 5,2 g i 6,5 g. Brzine u kra\u0107oj pu\u0161ki postizale su brzine od 1028, 902 i 810 m\/s, a u du\u017eoj od 1130, 1013 i 907 m\/s, \u0161to zna\u010di da je porast brzine na 5 cm cijevi bio otprilike izme\u0111u 20 i 23 m\/s. <\/span><\/p>\n

2) <\/span>Terry Wieland<\/b><\/span> je<\/span>4<\/a><\/span><\/sup> detaljno provjerio pitanje odnosa tj. uticaja du\u017eine cijevi na brzinu zrna i do\u0161ao je do zanimljivih zaklju\u010daka. Odabrao je pu\u0161ku Enfield .30-06 sa cijevi 65 cm i \u0161vedski Mauser 6,5 x 55 sa izvornom cijevi od 71,1 cm. Zatim im je cijev skra\u0107ivao za po 5 cm, do kona\u010dne du\u017eine od 40,5 cm, dok je pomo\u0107u kronografa stalno mjerio izlaznu brzinu zrna razli\u010dite te\u017eine. Mjerio je brzinu raznih naboja napunjenih brzim i sporim barutom, od kojih je jedan svaki put bio fabri\u010dki proizveden, a ostali ru\u010dno punjeni. <\/span><\/p>\n

Wieland je naboje kalibra .30-06 punio laganim zrnima od 8 g i sa 48 grs (graina)<\/span>5<\/a><\/span><\/sup> srednje brzog baruta\u00a0<\/span>H 322 i sa 62 grs sporog H 4831. Te\u017ee zrno od 13 g punio je sa 44 grs brzog baruta 3031 i sa 63 grs sporog baruta H 870. Kao fabri\u010dki naboj upotrijebio je Hornady Light Magnum, sa zrnom od 9,7 g. Kod kalibra .30-06 ustanovio je da se brzina tri od pet punjenja zaista pove\u0107ala ili je ostala ista kada se cijev sa 65 cm skratila na 60. Iznimka su bili meci sa te\u017eim zrnom od 13 g za koje je brzina pala, najvi\u0161e sa sporim barutom. Brzina je kod skra\u0107ivanja sa 65 cm na 40,5 pala za 113 m\/s, u prosjeku za 22 m\/s na svakih 5 cm du\u017eine cijevi (2 in\u010da). Najve\u0107i pojedina\u010dni pad brzine (37 m\/s) dogodio se kod upotrebe laganog zrna od 8 g i sporog baruta H 4831 kad je cijev sa 45,7 cm skra\u0107ena na 40,5. Za kombinaciju te\u0161kog zrna od 13 g i brzog baruta, brzina je kod skra\u0107ivanja cijevi sa 65 cm na 40,5 pala za 57 m\/s, tj. za 11,4 m\/s po svakih 5 cm cijevi. Fabri\u010dkom Hornady metku brzina je pala za 90 m\/s, tj. za 18 m\/s po svakih 5 cm cijevi. <\/span><\/p>\n

Naboj kalibra <\/span>6,5 x 55 <\/b><\/span>punio je lak\u0161im zrnom od 5,5 g i te\u017eim od 9,1 g; za oba je koristio br\u017ei barut IMR-3031 i sporiji Reloader 22. Fabri\u010dko punjenje bio je Hornady Light Magnum sa zrnom od 8,4 g. Budu\u0107i da je Wieland za kalibar 6,5 x 55 po\u010deo sa cijevi dugom 71 cm, dobio je ne\u0161to druga\u010dije rezultate, ali kona\u010dni rezultati brzine bili su nevjerovatno sli\u010dni onima za kalibar .30-06. Brzina za fabri\u010dki Hornady je u 71 cm dugoj cijevi bila 819 m\/s, a u cijevi skra\u0107enoj na 40,5 brzina je pala na 709 m\/s. Kombinacija zrna od 9,1 g sa sporim barutom je u cijevi od 71 cm imala brzinu od 775 m\/s, koja je u cijevi od 40,5 cm pala na 687 m\/s. Opet je najve\u0107i pad brzine (-91 m\/s) bio za kombinaciju laganog zrna i sporog baruta, pri \u010demu je tre\u0107ina ukupnog gubitka nastala kod skra\u0107ivanja sa 45,7 cm na 40,5.<\/span><\/p>\n

Kad je Wieland sve izra\u010dunao, otkrio je da kalibar .30-06 prosje\u010dno gubi <\/span>16,6 m\/s<\/b><\/span> na svakih 5 cm cijevi, dok je kalibar 6,5 x 55 prosje\u010dno gubio <\/span>15,8 m\/s <\/b><\/span>na svakih 5 cm. To se savr\u0161eno uklapa u generalno pravilo od 15 m\/s na svakih 5 cm cijevi. <\/span><\/p>\n

3) Sli\u010dan eksperiment<\/span>6<\/a><\/span><\/sup> Engleza <\/span>Brucea Pottsa<\/b><\/span><\/a> sa kalibrom <\/span>.223<\/b><\/span> (5,56 x 45) je pokazao da je 60 cm duga cijev sa brzinom od 1037 m\/s kod skra\u0107ivanja na <\/span>51 cm<\/b><\/span> izgubila samo 45 m\/s. Za<\/span> 46 cm<\/b><\/span> brzina je bila 946 m\/s, ali je tada ve\u0107 primijetio prasak i bljesak na ustima cijevi. Sli\u010dno je bilo i kada je skratio cijev od 60 cm i upotrijebio kalibar <\/span>.308 <\/b><\/span>(7,62 x 51). Zrno od 9,7 g, koje je imalo brzinu od 885 m\/s u cijevi dugoj <\/span>60 cm<\/b><\/span>, izgubilo je samo 48 m\/s kada je cijev skra\u0107ena na <\/span>46 cm<\/b><\/span>. Potts, brane\u0107i razlog za mogu\u0107e skra\u0107ivanje cijevi, ka\u017ee: <\/span>\u201dIzra\u010dunao sam smanjenje te\u017eine od 372 g za cijev .223 i 338 g za cijev .308. To je veliko smanjenje te\u017eine za tako mali gubitak brzine.\u201d<\/i><\/span><\/p>\n

4) Tabela u 45. izdanju priru\u010dnika Lyman<\/span>7<\/a><\/span><\/sup> predstavlja promjene brzine sa obzirom na brzinu naboja. Ponavlja se pravilo da \u201d<\/span>br\u017ee zrno prosje\u010dno gubi vi\u0161e na jedan in\u010d u odnosu na ono sporije<\/b><\/i><\/span>\u201d. Rezultati su za cijevi du\u017eine 50 \u2013 65 cm, prikazana je prosje\u010dna promjena na svakih 5 cm cijevi: <\/span><\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n
\n

Brzina 305 \u2013 610 m\/s<\/p>\n<\/td>\n

\n

3 m\/s.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

Brzina 610 \u2013 762 m\/s<\/span><\/td>\n\n

6,10 m\/s.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Brzina 762 \u2013 914 m\/s<\/p>\n<\/td>\n

\n

12,20 m\/s.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Brzina 914 \u2013 1067 m\/s<\/p>\n<\/td>\n

\n

18,30 m\/s.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Brzina 1067 \u2013 1219 m\/s<\/p>\n<\/td>\n

24,40 m<\/span>\/s.<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

U \u010detrdeset i tre\u0107em izdanju posegnulo se za konkretnim primjerima odre\u0111enih kombinacija. Lymanovi tehni\u010dari izmjerili su brzinu nekih <\/span><\/span>br\u017eih <\/b><\/span><\/span>naboja u pu\u0161kama \u010dije su cijevi sa\u00a0<\/span><\/span>65 cm skra\u0107ene na 55 cm, a u tabeli je prikazan prosje\u010dni pad brzine na svakih 5 cm: <\/span><\/p>\n\n\n\n\n\n
\n

.243 Win. \/ zrno od 6,5 g<\/p>\n<\/td>\n

\n

17,6 m\/s<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

.264 Win. Mag<\/span>8<\/a><\/span><\/span><\/sup>. <\/span><\/span>\/ zrno 9,1 g<\/span><\/td>\n\n

19,4 m\/s<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

.300 H&H Mag. \/ zrno 14,2 g<\/span><\/td>\n\n

15,2 m\/s<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Zatim su izmjerili brzinu <\/span><\/span>standardnih <\/b><\/span><\/span>naboja u pu\u0161kama \u010dije su cijevi sa 60 cm skra\u0107ene na 50 cm, a u tabeli je prikazan prosje\u010dni pad brzine na svakih 5 cm:<\/span><\/span><\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n
\n

.270 Win. \/ zrno od 8,4 g<\/p>\n<\/td>\n

\n

22,6 m\/s<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

.270 Win. \/ zrno od 9,7 g <\/span><\/td>\n\n

19,2 m\/s<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

.300 Savage \/ zrno od 11,5 g<\/p>\n<\/td>\n

\n

10,4 m\/s<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

.30-06 \/ zrno od 11,5 g<\/p>\n<\/td>\n

\n

9,2 m\/s<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

.35 Rem \/ zrno od 13,0 g<\/p>\n<\/td>\n

\n

6,6 m\/s<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Tako\u0111e, otkri\u0107e im je bilo da kod skra\u0107ivanja (jednako dugih cijevi) brzi naboji sa visokim pritiskom gube vi\u0161e brzine od sporih naboja sa ve\u0107im pre\u010dnikom cijevi. <\/span><\/span><\/p>\n

Kra\u0107a cijev nije ni\u0161ta manje precizna<\/b><\/span><\/span>, \u0161to potvr\u0111uju mnogi testovi (eksperimenti). Autori napominju da su kod skra\u0107ivanja (nakon pravilne obrade usta cijevi) postigli istu ili ponekad \u010dak i bolju ta\u010dnost, unato\u010d gubitku brzine<\/span><\/span>.<\/span><\/span><\/p>\n

\"\"

Mjerenja brzine i rezultat<\/span><\/p><\/div>\n

Razlog: kratka cijev je kru\u0107a od duge, a pre\u010dnik cijevi na ustima je kod skra\u0107ivanja ve\u0107i jer je pre\u010dnik cijevi sve ve\u0107i prema le\u017ei\u0161tu naboja. Zabluda o \u201esuperiornosti\u201d dugih cijevi potje\u010de jo\u0161 iz doba crnog baruta kojemu je zaista trebala duga cijev. Mjerenje preko samo otvorenih ni\u0161ana tako\u0111e je bilo lak\u0161e \u0161to je udaljenost izme\u0111u ni\u0161ana bila ve\u0107a. <\/span><\/span><\/p>\n

Izra\u010dun promjene brzine <\/span><\/h2>\n

Zbog razli\u010ditih faktora (razli\u010dite dimenzije le\u017ei\u0161ta naboja, cijevi, polja, \u017eljebova…) te\u0161ko je uporediti razli\u010dite cijevi razli\u010ditih pu\u0161aka, \u010dak i ako su sve iste du\u017eine. \u010cak i skra\u0107ivanje iste cijevi ponekad ne daje sasvim to\u010dne rezultate zbog razlika u brzini iste municije. Jednu jednostavniju jednad\u017ebu za prikaz omjera brzine i du\u017eine cijevi razvio je <\/span>Homer S. Powley<\/span>. On je omjer brzine i du\u017eine cijevi postavio tako da je brzina (v) posljedica te\u017eeg punjenja, te\u017eeg zrna i omjera \u0161irenja (ekspanzije) (R). Omjer \u0161irenja (R) je omjer ukupnog volumena oru\u017eja (volumena cijevi i naboja) i volumena naboja. Iz te jednad\u017ebe je jasno da za dato oru\u017eje za odgovaraju\u0107u te\u017einu barutnog punjenja i odgovaraju\u0107u te\u017einu zrna brzina na ustima cijevi zavisi samo od omjera \u0161irenja. <\/span>Budu\u0107i da se volumen cijevi smanjuje kada se cijev skrati, omjer \u0161irenja tako\u0111e se prema jednad\u017ebi smanjuje<\/span>. <\/span>9<\/a><\/span><\/sup> U tabeli <\/span>su prikazane izra\u010dunate brzine kod promjene du\u017eine cijevi za barute proizvo\u0111a\u010da IMR razli\u010ditih brzina. <\/span><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
\n

Naboj<\/p>\n<\/td>\n

\n

Te\u017eina<\/p>\n

zrna<\/p>\n

grami<\/p>\n<\/td>\n

\n

Te\u017eina barutnog punjenja<\/p>\n

u grs.<\/p>\n<\/td>\n

\n

Tip baruta proizvo\u0111a\u010da IMR<\/p>\n<\/td>\n

\n

Brzina u cijevi du\u017eine 60 cm (24 in\u010da) <\/span><\/p>\n

u m\/s.<\/p>\n<\/td>\n

\n

Razlika u brzini pri promjeni du\u017eine cijevi za 2 in\u010da (5 cm),<\/p>\n

brzina u m\/s<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

20\u201d \u2013 22\u201d<\/p>\n

50,8 \u2013 56<\/p>\n<\/td>\n

\n

22\u201c \u2013 24\u201d<\/p>\n

56 \u2013 61<\/p>\n<\/td>\n

\n

24\u201d \u2013 26\u201d<\/p>\n

61 \u2013 66<\/p>\n<\/td>\n

\n

26\u201d \u2013 28\u201d<\/p>\n

66 \u2013 71,1<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

.223 Rem.<\/p>\n<\/td>\n

\n

3,2<\/p>\n<\/td>\n

\n

25,1<\/p>\n<\/td>\n

\n

3031<\/p>\n<\/td>\n

\n

938<\/p>\n<\/td>\n

\n

14,02<\/p>\n<\/td>\n

\n

14,63<\/p>\n<\/td>\n

\n

12,80<\/p>\n<\/td>\n

\n

11,58<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

.243 Win.<\/span><\/td>\n\n

6,5<\/p>\n<\/td>\n

\n

40,6<\/p>\n<\/td>\n

\n

4350<\/p>\n<\/td>\n

\n

890<\/p>\n<\/td>\n

\n

17,06<\/p>\n<\/td>\n

\n

15,54<\/p>\n<\/td>\n

\n

13,71<\/p>\n<\/td>\n

\n

9,75<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

7 mm Rem. Mag.<\/p>\n<\/td>\n

\n

10<\/p>\n<\/td>\n

\n

66,8<\/p>\n<\/td>\n

\n

7828<\/p>\n<\/td>\n

\n

879<\/p>\n<\/td>\n

\n

27,13<\/p>\n<\/td>\n

\n

16,45<\/p>\n<\/td>\n

\n

14,63<\/p>\n<\/td>\n

\n

13,41<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

.30-30 Win.<\/p>\n<\/td>\n

\n

9,1<\/p>\n<\/td>\n

\n

32,4<\/p>\n<\/td>\n

\n

3031<\/p>\n<\/td>\n

\n

679<\/p>\n<\/td>\n

\n

9,75<\/p>\n<\/td>\n

\n

8,83<\/p>\n<\/td>\n

\n

7,62<\/p>\n<\/td>\n

\n

7,01<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

.308 Win.<\/p>\n<\/td>\n

\n

9,1<\/p>\n<\/td>\n

\n

40,5<\/p>\n<\/td>\n

\n

4895<\/p>\n<\/td>\n

\n

771<\/p>\n<\/td>\n

\n

12,19<\/p>\n<\/td>\n

\n

10,97<\/p>\n<\/td>\n

\n

9,75<\/p>\n<\/td>\n

\n

8,53<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

.30-06 Rem.<\/p>\n<\/td>\n

\n

9,1<\/p>\n<\/td>\n

\n

52,7<\/p>\n<\/td>\n

\n

4320<\/p>\n<\/td>\n

\n

844<\/p>\n<\/td>\n

\n

15,54<\/p>\n<\/td>\n

\n

13,41<\/p>\n<\/td>\n

\n

11,88<\/p>\n<\/td>\n

\n

10,66<\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

\u201dR\u201d i .22lr <\/span><\/h2>\n

U jednom od testova<\/span><\/span>10<\/a><\/span><\/span><\/sup>, kada je cijev produ\u017eena, olovnom zrnu malog revolverskog naboja .32 S&W (sa zrnom od 5,5 g dose\u017ee brzinu od 210 m\/s) je trebala cijev od \u010dak 9 m da bi se zrno u njoj kona\u010dno zaustavilo. Najve\u0107a brzina bila je za cijev od 63 cm, a zatim je polagano padala do zaustavljanja kod 9 m. To pokazuje kako funkcioni\u0161e \u0161irenje barutnih plinova. Jedina iznimka je .22 Long Rifle, gdje su testovi pokazali da se brzina u cijevi pove\u0107ava samo do 40 cm, a onda veoma sporo opada. Ako se kod svih ostalih punjenja brzina pove\u0107ava \u010dak i kada cijev prema\u0161i idealnu du\u017einu, za\u0161to je stvar druga\u010dija sa .22 lr? Razlog je u volumenu naboja, koji naboj .22 lr nema. Punjenje tog naboja mo\u017ee se pro\u0161iriti jedva 50 puta i nakon du\u017eine cijevi od 40 cm opada. Razlog je upravo njegov omjer \u0161irenja (R), koji je mjerilo efikasnosti punjenja. <\/span><\/span><\/p>\n

Zaklju\u010dak<\/span><\/h2>\n

Ako razumijemo \u0161ta se de\u0161ava u cijevi, razumijemo i razloge za duge cijevi (i protiv njih), tj. posljedice skra\u0107ivanja. Naboj kalibra .308 Win. efikasan je sa cijevi od 50 cm, dok \u0107e naboj kalibra 7 mm Rem. Mag. ili . 300 Win.Mag. sa tom du\u017einom cijevi ve\u0107 biti problemati\u010dan. <\/span>Razmi\u0161ljate o skra\u0107ivanju te \u201emagnum\u201d cijevi, ali ste zabrinuti zbog pove\u0107anog bljeska i praska? Problem je lako rije\u0161iti ako sami punite naboje jer mo\u017eete koristiti \u0161to br\u017ee barute. To \u0107e smanjiti te\u017einu barutnog punjenja i dati manje pritiska i plina na ustima. <\/span><\/strong>Omjer \u0161irenja <\/span>obja\u0161njava veliku va\u017enost \u0161irenja barutnih plinova. Me\u0111utim, to i opis balisti\u010dkog ciklusa obja\u0161njavaju za\u0161to su kra\u0107e cijevi glasnije (ve\u0107i pritisak na ustima) i za\u0161to daju malo ve\u0107i trzaj (vi\u0161e plina na ustima funkcioni\u0161e kao mlaznica u raketi i stvara potisak prema nazad). <\/span><\/strong>Du\u017eina cijevi uti\u010de na ravnote\u017eu i prakti\u010dnost oru\u017eja, ali ne uti\u010de na ta\u010dnost. Ako imate mogu\u0107nost izmjeriti brzinu municije u svojem oru\u017eju, nemojte se previ\u0161e razo\u010darati ako se ne podudara s podacima u prora\u010dunskim tabelama. <\/span><\/p>\n

\"Brzina

Bbarutni plinovi na ustima cijevi<\/span><\/p><\/div>\n

Dobro pogo\u0111ena divlja\u010d ne\u0107e primijetiti razliku. <\/span><\/p>\n

Gregor Hodnik<\/b><\/p>\n

Fusnote<\/h2>\n
\n

1<\/a> Vihtavuori reloading manual 3rd edition, strana 41<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

2<\/a> \u201eHandloading myths\u201d, magazin Handloader, juni 2002<\/p>\n<\/div>\n

\n

3<\/a> \u201dZa\u0161to balisti\u010dari dobivaju sijede\u201d, \u201eSPEER reloading manual\u201d, broj 7 do 14 <\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

4<\/a> Magazin Rifle Shooter, august 1999. <\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

5<\/a> g=grami, grs=grain, <\/span>1 gram = 15,4 graina<\/span>, <\/span>1 grain = 0,06479891 grama<\/span><\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

6<\/a> http:\/\/www.shootingtimes.co.uk\/features\/136776\/How<\/span><\/span><\/a><\/span> important is the barrel length of a rifle.html<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

7<\/a> 45th Lyman Reloading Handbook, \u201dCenter Fire Rifle Velocity Vs. Barrel Length\u201d<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

8<\/a> Balisti\u010dki blizanac poznatijeg 6,5 x 68<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

9<\/a> Jednad\u017ebe na http:\/\/www.loadammo.com\/Topics\/October05.htm<\/a> ili sa programom QuickLOAD<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

10<\/a> Bob Forker, \u201dThe Thirty-Foot Barrel\u201d, magazin <\/span>Guns&Ammo<\/a>, august 1996. <\/span><\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na brzinu lova\u010dkog zrna bez sumnje uti\u010de i du\u017eina cijevi. Op\u0107enito je pravilo da na svakih 5 cm kra\u0107e ili du\u017ee cijevi kuglica izgubi ili dobije oko 15 m\/s. Ovo pravilo nije precizno jer je nemogu\u0107e uzeti u obzir sve faktore koji se pritom javljaju. Pogledajmo kako du\u017eina cijevi pu\u0161ke uti\u010de na brzinu i kako… Read More »Brzina zrna i du\u017eina cijevi<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":10564,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"_uf_show_specific_survey":0,"_uf_disable_surveys":false,"neve_meta_sidebar":"","neve_meta_container":"","neve_meta_enable_content_width":"off","neve_meta_content_width":0,"neve_meta_title_alignment":"","neve_meta_author_avatar":"","neve_post_elements_order":"","neve_meta_disable_header":"","neve_meta_disable_footer":"","neve_meta_disable_title":"","neve_meta_reading_time":"","_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[740],"tags":[1173,1172,1171,1170,1174,833],"aioseo_notices":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/lovcibalkana.com\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/5-Meritve-hitrosti-in-rezultat.jpg?fit=1000%2C737&ssl=1","amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/lovcibalkana.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10576"}],"collection":[{"href":"https:\/\/lovcibalkana.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/lovcibalkana.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lovcibalkana.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lovcibalkana.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10576"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/lovcibalkana.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10576\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10586,"href":"https:\/\/lovcibalkana.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10576\/revisions\/10586"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lovcibalkana.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10564"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/lovcibalkana.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10576"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/lovcibalkana.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10576"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/lovcibalkana.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10576"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}